1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Zapadni Balkan uskoro u NATO-u?

Odluka da se jedan od najvećih skupova Sjevernoatalntske Alijanse, godišnja konferencija NATO-a, održi sredinom juna ove godine u Beogradu, bitan je za stabilnost cijelog zapadnog Balkana.

default

Za pristup zemlje kandidati moraju ispuniti složene zadatke

Prema prvim informacijama od 13. do 15. juna Beograd će biti domaćin redovne godišnje konferencije NATO-a i partnerskih zemalja. Pored 28 delagacija zemalja NATO članica, sastanku će prisustvovati 22 delegacije zemalja članica Partnerstva za mir, kao i predstavnici država Mediteranskog dijaloga i Istambulske inicijative. Prema najavama domaćina, ovaj najveći godišnji skup NATO-a, biće velika prilika za promociju Srbije, kako u političkom tako i u organizacionom, vojnom pa i turističkom smislu. Održavanje ove konferencije u Beogradu, 12 godina poslije NATO intervencije u Srbiji, ima i posebno značenje za odnose Srbije i NATO-a, smatra Majkl Emerson, analitičar u Centru za evropske političke studije u Briselu: „Ova odluka očigledno ima za cilj i da se podigne kvalitet i nivo povjerenja u odnosima Srbije i NATO-a. Očekivao bih da ovaj događaj, ako protekne dobro, bude od koristi približavanju NATO i Srbije.”

Zapadni Balkan na putu u NATO Savez

U najavama ovogodišnje konferencije NATO-a i partnerskih zemalja stoji da će ona biti posvećena razgovorima o novom strateškom konceptu NATO-a kao i odnosima sa partnerskim državama. Kada je riječ o strateškom pristupu Sjevernoatlantske alijanse regionu zapadnog Balkana, evropski analitičari smatraju da je tu pristup isti kao i kada su u pitanju evrointegracije tih zemalja. “Balkan ostaje važan region kako za EU tako i za NATO u cilju daljeg konsolidovanja stabilnosti”, smatra Sven Biskup, analitičar brisleskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose: “Očigledno je da bi budućnost svih balkanskih zemalja trebalo da bude članstvo i u EU i NATO. Nekim zemljama će biti potrebno više vremena nego drugim, ali mislim da je put koji stoji pred njima isti za sve.” Od zemalja nekadašnje Jugoslavije, Slovenija i Hrvatska su već članice NATO-a, Makedonija, Crna Gora i uslovno BiH su primljene u Akcioni plan za članstvo, dok je Srbija u programu Partnerstva za mir, bez formalnih aspiracija na članstvo.

NATO želi funkcionalnu BiH

Symbolbild Bosnien Herzegowina und NATO

BiH je primljena u Akcioni plan

I dok u Centru za evropske političke studije u Briselu kažu da bi uslov za eventualno pristupanje Srbije NATO prevshodno bilo rješenje pitanja Kosova, kada je reč o BiH, problemi atlantskih integracija ove zemlje identični su probemima koje ona ima na svom putu evrointegracija. Majkl Emerson za Dojče vele kaže: “Zajednice i entiteti u BiH moraju da se dogovore kako da načine funkcionalnu državu od BiH. Među entitetima postoje ozbiljne tenzije, ustavni problemi su i dalje nerješeni. Domaći političari bi morali da prihvate ono što je potrebno za temeljno funkcionisanje države.”

Kada su ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO prošle godine pozvali BIH da se uslovno priključi MAP-u, u Briselu je to prokomentarisano kao još jedna korak koji može podstaći reformske procese u BiH. Majkl Emerson iz Centra za evropske političke studije zaključuje pak da je NATO svakako zaintersovan za BiH , ali da nije politički pregovarač i da zemlja mora sama da riješi svoje zadatke.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić