1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zapad tolerisao Tačija zbog stabilnosti

Izvještaj Dika Martija u kojem govori o ilegalnoj trgovini ljudskim organima na Kosovu i upletenosti u kriminalne radnje kosovskog premijera Hašima Tačija, jedna je od tema kojom se bave komentatori njemačke štampe.

Hašim Tači je odbacio optužbe Dika Martija

Hašim Tači je odbacio optužbe Dika Martija

Komentatori štampe na njemačkom jeziku tvrde da Dik Marti (Dick Marty) ni ovaj put nije predočio dokaze. Gerold Bühner u listu „Berliner Zeitung“ podsjeća da je Dik Marti prije nekoliko godina, također bez dokaza, podigao prašinu o ilegalnim i tajnim transportima osumnjičenih muslimana na evropskoj teritoriji koji je vršila CIA. „Slično je i u slučaju Kosova“, piše Bühner i nastavlja: „Dik Marti je posjetio Beograd, Tiranu i Prištinu i tamo razgovarao sa predstavnicima pravosuđa, politike i međunarodnim pomagačima. Kao i u sličaju CIA-e, Marti nije imao ovlaštenje o pravoj istrazi. Zbog toga nedostaju nepobitni dokazi za njegovo okrivljavanje Tačija i elitnih članova bivše Oslobodilačke vojske Kosova (UČK). Marti je, iznoseći svoja saznanja u Parizu, rekao: „Onaj ko traži, taj i pronađe“. Doduše, već dugo postoje sumnje o povezanosti moćnika i mafije u nekadašnjoj srbijanskoj provinciji i to se ne može tek tako gurnuti u stranu“, piše Bühner u listu „Berliner Zeitung“.

Tači kao garant sigurne stabilnosti

UČK - za jedne oslobodilačka, za druge zločinačka vojska

UČK - za jedne oslobodilačka, za druge zločinačka vojska

Njemačka obavještajna služba (BND) je 2005. godine u povjerljivoj analizi navela da postoji tijesna veza bivših komandanata UČK sa organizovanim kriminalom i da je Tači jedna od tri ključne figure koja je imala direktne kontakte sa češkom i albanskom mafijom. Thomas Roser u listu “Die Welt” napominje da je Tači, bez obzira na optužbe za korupciju, od strane Zapada procijenjen kao garant sigurne stabilnosti.

“Marti se ponovo oslanja na izvore koji su upitni”, piše Roser i nastavlja: “on će morati dokazati da li su njegova saznanja dovoljna za pokretanje sudskog postupka. Zapadu je stabilnost Kosova bila važnija od samog čina formiranja pravne države. Međunarodne institucije su u korist mira ignorisale kriminalne bande svog partnera. Martijev izvještaj se ne tiče samo Tačija nego i međunarodnih pokrovitelja. Reklamni film u predizbornoj kampani pokazuje čovjeka sa podignutim palcom u društvu najvećih u svijetu. Poruka glasi: Bez obzira da li se radilo o bivšem američkom predsjedniku Bušu, ministrici vanjskih poslova Klinton ili ministru vanjskih poslova Luksemburga Asebornu, veliki Tači ih je sve nadmašio. Izgleda da čovjek, kojem opozicija predbacuje manipulisanje glasovima na proteklim izborima, svoje zaštitnike, koji se boje konflikta, odavno ima u šaci. Ketrin Ešton i Štefan File su mu čestitali na održavanju fer i korektnih izbora”, podsjeća Roser u listu “Die Welt”.

Suočavanje sa ratnom prošlošću

Hašim Tači sa američkom ministricom vanjskih poslova Hilari Klinton

Hašim Tači sa američkom ministricom vanjskih poslova Hilari Klinton

"Kosovski Albanci smatraju da nije potrebno pravno suočavanje sa ratnom prošlošću jer su se pripadnici UČK borili protiv srbijanskog tlačitelja i da nisu počinili ratni zločin", piše novinar lista “Neue Zürcher Zeitung” koji smatra da se Kosovo mora suočiti sa ratnom prošlošću. “Pravno suočavanje sa ratnom prošlošću, za razliku od Hrvatske, Srbije i BiH, na Kosovo skoro da nije ni počelo”, piše novinar ovog lista i dodaje: “Borci se smatraju herojima, njihova djela i nedjela postaju mitovi. Istraga Haškog tribunala je u očima kosovskih Albanaca pokušaj izjednačavanje zločinca i žrtve. Krajnje je vrijeme da se Priština suoči sa mračnim poglavljem svoje istorije. Međutim, to se neće desiti bez pritiska Zapada. Zadatak evropske misije je pored ostalog da učvrsti pravnu državu na Kosovu. Međutim, to je moguće samo ako se kazne ratni zločinci. To važi i za slučaj Tači ukoliko se potvrde optužbe”, piše Cyrill Stieger u listu “Neue Zürcher Zeitung”.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Zorica Ilić