1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zapad prijeti Asadu

26. august 2013

Dok predsjednik SAD Barack Obama sa saveznicima razmatra opcije za moguću vojnu intervenciju u Siriji, sirijska vlada upozorava da bi se konflikt mogao proširiti na Bliski istok, pišu njemački listovi.

https://p.dw.com/p/19W33
Barack ObamaFoto: Reuters

Kako treba postupiti međunarodona zajednica ukoliko je sirijski režim zaista koristio hemijsko oružje, pita se autor lista Sueddeutsche Zeitung i nastavllja:

"Možda zvuči cinično, ali o vojnim intervencijama se odlučuje po principu troškova i koristi. Za Zapad, prije svega SAD je sirijska računica do sada bila jednostavna: SAD su umorne od rata zbog angažmana u Afganistanu i Iraku. Uz to dolaze vojni rizik, nedostatak političke perspektive, međunarodno-pravne opstrukcije od strane Rusije - sve to je jednostavno imalo veću težinu nego jedna vojna intervencija. Napad hemijskim oružjem u predgrađu Damaska je to promijenio. Jer, taj napad predstavlja zločin protiv čovječnosti i strašnim zlodjelima u Siriji daje novu dimenziju. Dosadašnja logika po principu izdržati i držati se po strani, mora ustupiti mjesto novoj. Američki predsjednik Obama je definisao crvenu liniju. Rekao je da bi napad hemijskim oružjem sve promijenio. Taj trenutak je došao", piše Sueddeutsche Zeitung.

Sirija prijeti širenjem konflikta

List Die Welt upozorava da odluka o intervenciji sa sobom nosi i posljedice:

"Sirijski ministar informisanja Omran Zoabi upozorio je SAD da ne prelaze 'crvenu liniju'. Iran, najbliži sirijski saveznik je zaprijetio ozbiljnim konsekvencama ukoliko koalicija na čelu sa SAD interveniše. Za napad hemijskim oružjem Asadov režim ali i Rusi optužuju opoziciju. Oni su naveli da se radi o provokaciji terorista.

Syrien Rebellen berichten von Giftgasangriff im Region Ghouta
Među žrtvama napada hemijskim oružjem je veliki broj djeceFoto: Reuters

Indicije koje ukazuju da se radilo o napadu hemijskim oružjem su čini se neosporne. Prema informacijama organizacije Ljekari bez granica, u napadu je smrtno stradalo 335 osoba, među njima mnogo žena i djece.

SAD su sada nesigurne s kim u sirijskoj opoziciji zapravo imaju posla. Ne znaju da li se možda radi o saveznicima Al Kaidinih terorista koje bi eventualno snabdjeli oružjem. Republikanski senator iz Arizone je ohrabrio američkog predsjednika i rekao da treba da odobri zračne napade u Siriji, kako bi se uništili sirijski borbeni avioni na pistama. 'Sve dok se to ne desi, režim će vladati bojnim poljima i gradskim četvrtima', rekao je. Amerikanci su nakon dugogodišnjih okupacija u Iraku i Afganistanu umorni od rata. Predsjednik Obama nije bez razloga u svom tv- interevjuu naveo i moguće troškove ukoliko dođe do vojnog napada. Oni bi otprilike iznosili milijardu dolara mjesečno i opet ne bi bilo zagarantovano da bi na kopnu pobunjenici dobili rat protiv Asada", piše list die Welt.

SAD će trebati turska pomoć

Turski premijer Redžep Tayyip Erdogan stoji pred ruševinama svoje vanjske politike. Nakon do sada neuspješnih pokušaja svrgavanja sirijskog predsjednika Bašara al Asada, nerv turskog premiera ništa nije tako pogodilo kao puč protiv njegovog duhovnog brata Muhameda Mursija, piše list Tageszeitung (TAZ)

Redžep Tayyip Erdogan
Redžep Tayyip ErdoganFoto: picture alliance/AP Photo

"Turska i do danas odbija da razgovara sa novom egipatskom vladom. 'Za nas predsjednik ostaje Muhamed Mursi', naglasio je Erdogan još tokom ovog vikenda. Erdogan se nadao da će Muslimansko bratstvo ne samo u Egiptu, već i u Tunisu, a prije svega u Siriji biti na vlasti i da će Turska u poziciji svojevrsnog velikog brata moći surađivati sa tim vladama.

Erdoganova pozicija bi se uskoro mogla promijeniti. SAD koje su sve više ljute zbog turske podrške Nusra-frontu i drugim islamskim ektremistima u Sirji, mogla bi uskoro biti potrebna pomoć Turske ukoliko se odluče na vojnu intervenciju u Siriji.

Erdogan to zna i zato preko svog šefa diplomatije već danima traži vojnu intervenciju. Šta bi jedan međunarodni rat u Sirji značio za Tursku, Erdogana, čini se, ne zanima mnogo," piše list TAZ.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose