1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Zanijer: Srbija iskreni posrednik u Ukrajini

Srbija ima iskustvo sa regionalnim konfliktima i posljedicama. Zemlja je morala da nauči neke gorke lekcije koje sada može da primjeni u drugačijem kontekstu, kaže za DW generalni sekretar OSCE Lamberto Zanijer.

DW: Srbija zvanično 1. januara preuzima predsjedavanje OSCE-om. Česte su kritike zbog tijesnih veza Beograda i Moskve, ali neki poput njemačkog poslanika Ditmara Nitana tvrde da baš zbog toga Srbija može da bude most između Rusije i Zapada. Kako će to biti iskorišćeno u OSCE-u?

Lamberto Zanijer: Saglasan sam da pomaže ako imate dobre odnose sa svima. Vidjeli smo kako se Švajcarska kao neutralna zemlja tokom svog predsjedavanja pozicionirala između dvije strane i pokušala da posreduje u nalaženju rješenja. To svakako nije lako jer tada dobijate pritužbe i sa desna i sa lijeva. Ali tako se stvara prostor za nekakav doprinos. Moj je utisak da je Srbija jednako pogodna – veoma angažovana na evropskom putu uz tradicionalno jake veze sa Moskvom. To su pozitivni elementi na osnovu kojih Beograd može igrati ulogu iskrenog posrednika. Naravno, Srbija i sama ima iskustvo sa regionalnim konfliktima i njihovim posljedicama. Zemlja je morala da nauči neke gorke lekcije koje sada može da primjeni u drugačijem kontekstu.

Koliko je važno ko predsjedava Organizacijom? Šta Srbija sa te pozicije može da uradi ili promijeni?

OSCE je konsezualna organizacija – kada se odlučuje, svi moraju da se saglase. Ponekad je to ograničenje i frustracija koju nosi predsjedavanje. Ali ta pozicija donosi i važnu ulogu političkog vođstva u Organizaciji. To je dobra prilika – posebno u situacijama velike polarizacije kao što je aktuelna – da se djela kao medijator od povjerenja i da se rješavaju problemi koji su na stolu.

Bivši srpski šef diplomatije Vuk Jeremić je koristio poziciju predsjednika Generalne skupštine UN da više puta tematizuje problem Kosova. Očekujete li da Srbija to uradi u OSCE-u?

Kada se birao predsjedavajući za sljedeću godinu bilo je debata i zabrinutosti zbog uloge koju Srbija ima u regionu, recimo u odnosima sa Kosovom. Mislim da su nedoumice otklonjene tako što su Srbija i Švajcarska dogovorile da na neki način djeluju u tandemu i podijele kompetencije. Švajcarci će se i tokom srpskog predsjedavanja na visokom diplomatskom nivou baviti regionom Zapadnog Balkana i misijama OSCE-a u tom području. To će na neki način omogućiti Srbiji da se distancira od regionalnih problema iz perspektive predsjedavajuće države i olakšati saradnju država regiona sa Srbijom kao predsjedavajućom.

Vratimo se Ukrajini, kojom će Beograd najviše i morati da se bavi. Na posljednjem ministarskom sastanku je Vaša organizacija opet dobila nepodijeljenu podršku, svi se zalažu za mirno rješenje. Međutim, i dalje se puca. Zašto?

Već smo vidjeli poboljšanje na terenu. Bilo je brojnih kršenja dogovorenog prekida vatre posljednjih mjeseci, ali u posljednjih nekoliko dana je situacija poboljšana što nam uliva nadu. Za OSCE ključna ostaje primjena političkog procesa koji je počeo u Minsku kao i uloga trojne Kontakt grupe. U prvom planu je obustava borbi, ali i povlačenje naoružanja, razmjena zatvorenika i slično. Imamo ljude na licu mjesta koji sarađuju sa obje strane i prate primjenu dogovora. Efikasni prekid vatre bi otvorio prostor za dalji angažman.

Ipak, vi ste načelno podršku dobili još prije osam mjeseci i to od Ukrajine, Rusije, SAD i EU. Zašto je mirovni angažman od tada bio jalov?

Mi ne možemo silom da nametnemo mir već samo da stvaramo uslove. OSCE je angažovan dvojako: politički i na terenu gdje imamo mandat da posmatramo i izvještavamo. Ali nemamo direktnu kontrolu nad upotrebom oružja. Ključni igrači imaju uticaj na događaje i moraće da urade svoj dio posla. OSCE može da posreduje, ali glavni subjekti će morati da doprinesu deeskalaciji.

OSZE Treffen in Kiew Zannier 04.12.2013

Problem Ukrajine mogao bi duže vrijeme biti na stolu

Njemački diplomata Volfgang Išinger, koji vodi panel o Ukrajini, kaže da se mora naći rješenje koje ne bi ni jednu stranu prikazalo kao gubitnika. Kako takvo rješenje može da izgleda?

Ja ne mogu da predlažem rješenja. Ali saglasan sam sa Išingerom, ključno je u međunarodnim pregovorima da se pronađu konstruktivna rješenja koja neće poniziti nijednu zainteresovanu stranu.

Ipak, teško mi je da zamislim takvo rješenje, s obzirom da nije vjerovatno da će Putin vratiti Krim niti da će Kijev pristati na aneksiju.

Pitanje Krima ostaje na agendi i očigledno je da neće biti lako s obzirom na ogromne razlike. U kontekstu OSCE-a, ovo pitanje se redovno pojavljuje.

Vaš prethodni posao bilo je predstavljanje UN na Kosovu. Tamo imamo neku vrstu zamrznutog konflikta bez konačnog rješenja. Čeka li dijelove Ukrajine isti scenario?

Na početku zamrznutog konflikta niko ne može reći da li će taj konflikt ostati zamrznut ili neće. Ali ima elemenata koji ukazuju da bi problem mogao da ostane na stolu duže vrijeme. To je zabrinjavajuće.

Osim razmjene vatre, u jeku je i rat sankcijama. Kako to utiče na mirovne napore?

Sankcije svakako imaju uticaja, kao što ga imaju i svi procesi povezani sa krizom kojom se upravo bavimo. Sankcije pojačavaju podjele koje imamo u okviru OSCE-a. Neke države članice su uvele sankcije jer tvrde da je Rusija – članica koja je objekat sankcija – prekršila temeljne principe.

Da li biste se složili da je rješenje ukrajinske krize teško zamislivo dok su sankcije na snazi?

Sankcije nisu dio politike OSCE-a i ne raspravljaju se u okviru Organizacije. Tim pitanjem će morati da se bave države koje su uvele takve mjere.

*Italijanski diplomata Lamberto Zanijer je 2011. postao generalni sekretar Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju. Od 2008. do 2011. bio je specijalni predstavnik UN na Kosovu. Od 2002. do 2006. bio je direktor Centra za prevenciju konflikata OSCE.

Preporuka redakcije