1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Zamršeno klupko banaka i evropskih država

Nezaposlenost u eurozoni je velika, a sve članice monetarne unije stenju pod teretom dugova. Ono što je najveći problem je uzajamna zavisnost banaka i država. Kako savladati taj problem i da li je on uopšte rješiv?

Mnogi kritikuju konstrukciju na kojoj počiva euro

Mnogi kritikuju "konstrukciju" na kojoj počiva euro

U državu se uvijek može pouzdati. Države su uspostavile takva pravila prema kojima banke i s malo novca mogu pomijerati velike poluge - i prevelike, ispostavilo se kasnije. Banke su se državama zahvalile tako što su godinama kupovale državne obveznice evropskih vlada. Banke su ih mogle kupovati, a da za njih ne polažu vlastiti kapital. U eurozoni je došlo i do toga da su zemlje sa juga kontinenta profitirale od unije i na osnovu boniteta Njemačke pravile velike dugove uz niske kamate.

Kada je 2008. godine propala američka banka Lehman Brothers, zaljuljale su se i brojne evropske banke. Države su priskočile u pomoć milijardama eura kako bi spriječile raspad finasijskog sistema. Samo Njemačka je dala 39 milijardi eura. Irska je nacionalizovala banke i 2010. zabilježila minus od 32 odsto u državnom budžetu.

Zajedničko propadanje u bunar bez dna

Dugovi Grčke ugrožavaju banke te zemlje

Dugovi Grčke ugrožavaju banke te zemlje

I dok su irske banke svoju državu otjerale u bankrot, u Grčkoj je država ugrozila vlastite banke. One su posjedovale većinu državnih obveznica Grčke koje su u proljeće 2010. postale bezvrijedne. U pomoć je priskočila Evropska centralna banka koja je kupila grčke obveznice, što je za mnoge ekonomiste bio "smrtni grijeh".

I banke ostalih zemalja eurozone su bile pogođene ovakvim razvojem događaja. Njihov lobi je ubijedio vlade u Parizu i Berlinu da usvoje paket pomoći za Grčku. Tako su banke dobile na vremenu i otarasile se grčkih obveznica. Rizik se prebacio na leđa država, odnosno poreskih obveznika.

Centralna banka dodatno zamrsila klupko

Clemens Fuest

Clemens Fuest

U Evropi su potom smanjeni kriteriji za sigurnosne depozite, kako bi se pomoglo bankama u državama kojima je stalno padao kreditni rejting. Johann Eekhof, direktor Instituta za privrednu politiku na Univerzitetu u Kelnu, upozorava.

"Time je naravno postala ogromna međusobna zavisnost banaka i država, jer je bilo jasno da države neće moći da vrate dugove."

Bankama su omogućeni jeftini krediti, a od njih se tražilo da kupuju obveznice država u problemima, što se dešavalo prvenstveno u Italiji i Španiji, kaže Clemens Fuest sa Univerziteta Oxford.

"Kada španska banka kupuje obveznice svoje države, a refinansira ih uz pomoć Evropske centralne banke, to je kao da se novcem cetralne banke finansira jedna država. To samo povećava međusobnu zavisnost."

Rizik se prebacuje na leđa poreskih obveznika

I Španija je zatražila pomoć EU

I Španija je zatražila pomoć EU

Španija nije više u stanju da sama zatvori rupe u bilansama banaka koje trpe zbog propalih hipotekarnih kredita. Vlada u Madridu je zatražila evropsku pomoć. Drugim riječima: dugovi su prebačeni na leđa poreskih obveznika cijele eurozone.

Fond za stabilizaciju eura ESM tako može biti još veći nego sada, ali neće biti u stanju da pokrije sve dugove koje banke imaju u svojim bilansama. U naredne dvije i po godine prispijevaju za plaćanje državne obveznice, odnosno dugovi u visini od ravno tri biliona eura. Države i banke su tako uvezane u klupko u kojem jedni zavise od drugih. Postoji li izlaz? Postoji, smatra Clemens Fuest.

"Ili će dugove pretrpjeti vlasnici i vjerovnici banaka, te vlasnici državnih obveznica, ili će ti dugovi biti prebačeni na leđa poreskih obveznika."

Spirala dugova se mora prekinuti

Ko će pokriti gubitak: vlasnici banaka i obveznica ili građani koji plaćaju porez?

Ko će pokriti gubitak: vlasnici banaka i obveznica ili građani koji plaćaju porez?

On se zalaže za to da gubitke snose akcionari banaka i kreditori država. To da neko snosi odgovornost vlastitim kapitalom spada uostalom u temelje tržišne privrede.

Johan Eekhof, osim toga, predlaže cijepanje velikih banaka na više manjih. Velike banke ne smiju ugrožavati cijeli sistem u slučaju da bankrotiraju. Bankovna unija i zajednički nadzor finansijskih institucija bi takođe mogao doprinijeti da se raskine međusobna zavisnost.

Osim toga, treba povećati sigurnosni, vlastiti kapital banaka. Trenutno je definisano da on iznosi devet odsto od ukupnog kapitala s kojim se posluje, što je nedovoljno, smatra Eekhof.

Autori: Zhang Danhong / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić