1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zakonom protiv ratovanja

Ministar bezbjednosti BiH uputio je u Parlament BiH zakonsko rješenje kojim se reguliše zabrana odlaska bh. državljana na ratišta van BiH. Eksperti pozdravljaju potez ali strahuju da se zakon neće provoditi.

default

Fahrudin Radončić

Iako se ranije držalo u tajnosti, danas se u BiH sve više govori o regrutovanju mladih ljudi na ratišta van granica BiH. Najnoviji primjer, kako prenose pojedini mediji je pogibija jednog lica, bh. državljanina, na ratištu u Siriji prije nekoliko dana. Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i bezbjednosne studije u Sarajevu, Mirsad Abazović kaže da sam odlazak lica u rat van granica BiH nema ni istorijsko ni moralno uporište, a sa aspekta bezbjednosti nema ni smisla: “Ko god hoće i želi da mjenja nešto on treba to da mjenja u okviru svog istorijskog, državnog kruga. Bojim se da se ovo može svrstati sa onu stranu i zakona i moralnih principa."

I organizatori će biti sankcionisani

Prema ranije iznesenim podacima Ministarstva bezbjednosti BiH, prema operativnim saznanjima kojim raspolažu bezbjednosne agencije, na ratištima van BiH nalazi se oko 60 državljana ove zemlje, od čega je najveći broj u Siriji. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je taj broj mnogo veći, zbog čega je Ministarstvo bezbjednosti BiH uključilo alarm i u parlamentarnu proceduru uputilo izmjene krivičnog zakona.

Bosnien und Herzegowina Fahrudin Radoncic Republik Srpska Radoslav Jovicic

Fahrudin Radončić i Radoslav Jovičić

Ministar Fahrudin Radončić kaže da se zakonom sankcioniše odlazak na ratišta u inostranstvo: “Takođe tim prijedlogom biće sankcionisani i organizatori koji se time bave. Mislim da smo ovim uradili jedan odgovoran zakonski čin da nam mladi ljudi nepotrebno ne ginu širom svijeta."

Prema neslužbenim podacima koje prenose pojedini mediji u BiH i regionu, u Siriji na strani pobunjenika ratuju u Albanci sa Kosova, Makedonije i Crne Gore ali je njihov broj u domenu špekulacija.

Bitno definisati krivično djelo

Što se tiče BiH, stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić kaže da je ovakav zakon bio potreban s obzirom da je i veliki dio evropskih zemalja preduzeo slične korake: “E sada, to što je urađeno treba dobro osmisliti i imati dobro obrazloženje tog krivičnog djela kako bi dokazni postupak bio sprovodiv, kako se ne bi desilo da imamo mrtvo slovo na papiru. Postoji krivično djelo ali je to jako teško dokazati”.

Syrien Freie Syrische Armee

Procjenjuje se da se na ratištima van BiH nalazi oko 60 državljana ove zemlje.

O bezbjednosti je bilo riječi i na današnjem (26.9.) sastanku Radonćića sa entitetskim ministrima unutrašnjih poslova Predragom Kurtešom i Radislavom Jovičićem. U cilju bolje saradnje i u ovoj oblasti, Jovičić kaže da se mora raditi na bržoj i efikasnijoj razmjeni informacija: “Svi oni koji idu tamo na Sirijsko ratište ili na bilo koje ratište, za nas su bezbjednosno interesantni i mi ćemo i dalje pratiti aktivnosti tih ljudi i preduzimati mjere iz naše nadležnosti”.

SAD i EU etiketiraju dobrovoljce?

Uopše, kada je riječ o saradnji entitetskih MUP-ova i Ministarstva bezbjednosti BiH ona je na visokom nivo, slaže se i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Predrag Kurteš, koji kaže da je i jaka saradnja svojevrsna poruka javnosti: “Takođe, poruka i kriminalcima da ministri sarađuju i da su opredjeljeni za borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala”.

Kako su tada prenijeli pojedini mediji, prije par mjeseci predstavnici Ambasade SAD i nekoliko diplomata iz zemalja EU tražili su od zvaničnog Sarajeva precizne podatke o dobrovoljcima iz BiH koji ratuju u Siriji. Održan je i niz sastanaka sa direktorima policijskih bezbjednosnih agencija na kojima su traženi podaci o licima koja ratuju van BiH. Iako nije saopšteno, izvjesno je da je o tome bilo riječi i na današnjem sastanku u Banjaluci resornih ministara sa Šefom delegacije EU u BiH Peterom Sorensenom i otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u BiH, Nikolasom Hilom.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić