Zakonom o državnoj pomoći protiv netransparentnosti

Vlasti u BiH na svim razinama već godinama dijele milijune maraka iz proračuna pojedinim tvrtkama bez jasnih kriterija, tvrde promatrači. Kako se javni novac sada troši ilustrira sljedeći primjer: Proračunom Federacije BiH predviđeno je 28 milijuna maraka za rudnike uglja, dva milijuna maraka za Krivaju iz Zavidovića i dva milijuna i 400 tisuća KM za ostale tvrtke.

Federalni Ministar industrije energetike i rudarstva Erdal Trhulj kaže kako iz sredstava namjenjenih ostalim tvrtakama pomoć mogu dobiti samo državne tvrtke, a tko će i koliko novaca dobiti odlučuje Vlada FBiH.

„Postoji program utroška za rješavanja teškog matarijalnog stanja i ona poduzeća koja su nam se obratila dobila su po 100 do 200 tisuća maraka. U 10-15 poduzeća reagirat ćemo interventno ako nekom treba da plati struju ili uvežu staž ili isplate jednu plaću“, kaže ministar Trhulj.

Ekonomski analitičar Bojan Šunjić kaže kako je legitimno pravo države pomagati određene grane gospodarstva. No, u tom slučaju, dodaje, svi gospodarski subjekti iz te gospodarske grane morali bi imati jednake mogućnosti natjecati se za dodjelu državne pomoći, što, ističe, sada nije slučaj.

„Odobravanjem „pomoći“ i to samo tvrtkama u državnom vlasništvu i ne svim, bez natječaja, ne samo da država stvara nelojalnu konkurenciju već krši i ustavne odredbe diskriminirajući privatno i stavljajući u privilegirani položaj državno vlasništvo“, upozorava Šunjić.

Dajući novac poreznih obveznika, kome i koliko žele, bez natječaja, vlasti, dodaje Šunjić, na taj način novcem poraznih obveznika kupuju socijani mir i glasove birača.

Zakonom se uvodi više transparentnosti

Takva praksa trebala bi postati prošlost usvajanjem Zakona o državnoj pomoći, kažu u Vijeću ministara BiH. Dragan Milović pomoćnik ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose s inozemstvom BiH kaže kako će Zakon o državnoj pomoći, ukoliko se usvoji, smanjiti netransparentnosti u ovaj oblasti, kao i utjecaj na konkurentnost pojedinih gospodarskih subjekata, što do sada nije bio slučaj.

„Možemo navesti stotinu primjera gdje pomoć koju država dodjeljuje jednom subjektu negativno utječe na stotine drugih“, kaže Milović.

O dodjeli državne pomoći odlučivalo bi Vijeće za državnu pomoć na osnovu propisanih kriterija i jasnih natječajnih procedura.

Prijedlog Zakona o državnoj pomoći kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU i podržala ga je Europska komisija.

„EU poziva zastupnike da usvoje spomenuti zakon jer je to jedan od koraka koji će dovesti do punog stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,“ kaže za Deutsche Welle glasnogovornica delegacije EU u BiH Jamila Milović-Halilović.

Neusvajanje Zakona o državnoj pomoći značilo bi da BiH zaostaje za zemljama regije na putu ka europskim integracijama upozoravaju iz Delegacije Europske unije u BiH.

Autor: Milan Šutalo

Odg. urednica: Zorica Ilić