1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

“Zakon o islamu kojim nas se želi držati pod kontrolom”

Novi zakon o islamu u Austriji naišao je na brojne kritike od strane Islamske zajednice u toj zemlji. Najvećim problemom se smatra zabrana finansiranja islamskih udruženja iz inostranstva.

Osim što je javnosti predstavljen u odsustvu predstavnika Islamske zajednice u Austriji, novi zakon o islamu donio je i jednu veliku i neočekivanu novinu: udruženja sa islamskim predznakom ubuduće se neće smjeti finansirati iz inostranstva, kao što ni imami koji služe u džamijama u Austriji neće više smjeti biti na budžetima drugih država. Ova odluka pogađa u prvom redu turska udruženja; 65 imama koji su na službi u turskim udruženjima širom Austrije, plaće dobijaju od Ministarstva vanjskih poslova Republike Turske i pod direktnom su ingerencijom vlade u Ankari. Bosanskohercegovačka udruženja ovom izmjenom nisu pogođena. Sva druženja koja su članovi Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji (IZBA), finansiraju se isključivo od članarina i dobrovoljnih priloga građana. Oni u Sarajevu vide svoj orijentir u duhovnom smislu, ali prema njemu nemaju nikakvih pravnih obaveza.

Novi zakon o islamu kao samostalnu islamsku vjersku zajednicu u Austriji definiše i Islamsku alevitsku zajednicu u Austriji (IAGÖ ili Alevi). U Austriji živi oko 600.000 muslimana, Alevita je od toga 60.000 do 80.000, a do ove odluke austrijskih vlasti oni su bili sastavni dio do sada jedine krovne organizacije muslimana u ovoj zemlji - Islamske vjerske zajednice u Austriji (IGGiÖ).

Reakcija na loš imidž

Ostali dijelovi novog zakona o islamu bili su od ranije poznati i regulišu islamske praznike, vjeronauku u školama, naobrazbu imama i vjeroučitelja, razne vjerske obrede, te islamsku socijalnu službu u bolnicama i staračkim domovima. Zakon se generalno tumači kao veliki korak pri težnjama da austrijski muslimani i zvanično postanu dio demokratske, pluralističke i sekularne austrijske države, sa svim pravima i obavezama koje građani takve demokratske zajednice treba da imaju i poštuju.

Carla Amina Baghajati

Carla Amina Baghajati

Među predstavnicima Islamske vjerske zajednice u Austriji novi zakon ipak je naišao i na oštre kritike i jasno neodobravanje. Glasnogovornica zajednice Carla Amina Baghajati, u razgovoru za DW je rekla da se stiče dojam kako je na unošenje neočekivanih promjena u zakon uticala trenutna atmosfera u društvu, u kojoj se u muslimanima vidi nešto opasno i negativno. “Nekoliko puta je ponovljeno, a to stoji i u tekstu zakona, da su austrijski zakoni iznad islamskih zakona i običaja i da islamsko učenje ne smije da se kosi sa demokratskim principima. Kada se nešto na taj način prezentira, onda se stiče utisak da se očekuje da će muslimani činiti više prekršaja nego ostali, što kod nas ostavlja gorak utisak. U prijedlogu zakona su se našle i stvari o kojima uopšte nismo raspravljali, iako o tom zakonu pregovore vodimo već duži niz godina”, rekla je Baghajati.

Pitanja nadležnosti

Predstavnici IZ-a Austrije iznenađeni su i zabranom finansiranja udruženja sa islamskim predznakom iz inostranstva. Osim na imame iz Turske, ova odluka odraziće se i na rad Međunarodnog islamskog centra u 21. bečkom okrugu, sa najvećom džamijom u Austriji. Taj centar su izgradili i finansiraju šeici iz Libije i Saudijske Arabije, a posljednjih je mjeseci često bio u centru medijske pažnje zbog odlaska određenog broja austrijskih radikalnih islamista na ratišta u Siriji. Neki od njih naveli su da su svoje ideološke stavove izgradili upravo u tom centru. Omar Al-Rawi, nekadašnji izaslanik IZ-a za pitanja integracije, a danas odbornik iz reda bečkih socijaldemokrata, izjavio je da u toj džamiji, usvoji li se ovaj zakon, uskoro neće imati ni za troškove grijanja.

Međunarodni islamski centar u Beču

Međunarodni islamski centar u Beču

Glasnogovornica IZ-a, Carla Amina Baghajati, problemom smatra i činjenicu da su sada dvije islamske vjerske zajednice definisane kao udruženja javnog prava, kako Islamska zajednica u Austriji, tako i Islamska alevitska vjerska zajednica. “Postavlja se pitanje ko će sada biti odgovoran za nastavni plan na časovima vjeronauke ili ko će biti nadležan za socijalnu službu u bolnicama i staračkim domovima”, kaže Baghajati.

Zakon ipak napredak

U većini bosanskohercegovačkih udruženja kažu da je novi zakon o islamu u svakom slučaju veliki napredak. Abdulmedžid Sijamhodžić, imam džamije u jednom od bosanskohercegovačih udruženja i zamjenik generalnog sekretara pri islamskom vijeću IZ-a, ističe da je stari zakon o islamu iz 1912. godine imao svega nekoliko paragrafa i nije bio u duhu današnjeg vremena. Novi zakon, kaže Sijamhodžić, definiše mnoge stvari koje su bitne za svakodnevni život muslimana u Austriji.

“Tu spadaju proslave i praznici, Bajrami, kurbani, vjeronauk u školama ili uslovi pod kojima se može izvršiti obred obrezivanja, i to je dobro. Puno se, međutim, priča o zabrani finansiranja iz drugih zemalja, ali bosanskohercegovački džemati, barem oni koji su članovi IZBA-e, time nisu pogođeni, oni se finansiraju iz članarine i dobrovoljnih priloga. U zakonu se ipak govori o 'redovnom finasiranju' i ostavlja se mogućnost jednokratne pomoći iz inostranstva. Znači i to mi se ne čini rigoroznim, jer bilo koje udruženje može osnovati zakladu i bilo ko u nju onda može uplaćivati novac”, kaže Sijamhodžić.

Abdulmedžid Sijamhodžić

Sijamhodžić: novi zakon je u biti dobra stvar, jer je dosadašnji zakon zastario

Što se tiče nakane da se u Austriji ubuduće ne zapošljavaju imami koji na službu dolaze direktno iz inostranstva, iz Turske, BiH ili Saudijske Arabije npr., kako je to do sada bio slučaj, Sijamhodžić se nada da taj dio zakona neće odmah stupiti na snagu. “Mislim da to nije ni moguće, jer bi to značilo da su svi imami koji su zaposleni u Austriji, ovdje završili i teološki fakultet. U Austriji međutim još ne postoji islamski teološki fakultet, tako da će u tom nekom prelaznom periodu ljudi sigurno još dolaziti izvana. Ali: novi zakon kaže da je takav fakultet na Bečkom univerzitetu planiran za 2016. godinu, tako da je i ta odluka u principu sasvim u redu”, kaže Sijamhodžić.

Ponosni i kao muslimani i kao Austrijanci?

U udruženju u kojem je Sijamhodžić na službi, većina članova nije detaljno analizirala prijedlog novog zakona, pojedincima se ipak način na koji je on predstavljen javnosti nije svidio. Necat Gül, student ekonomskog prava u Beču, kaže da ima osjećaj da se prezentacijom zakona javnosti željelo signalizirati da austrijske vlasti muslimane imaju pod kontrolom. “Mi smo se nadali da ćemo nakon ovog zakon zaista moći reći da smo ponosni i kao muslimani i kao Austrijanci. Ovim putem nam se samo nameće diktat i za mene je to čisti populizam”, kaže Necat.

Salih Seferović, student orijentalistike, kaže opet da se pojedinim odlukama muslimani ne stavljaju na istu razinu sa drugim vjerskim zajednicama. “Odluka da se zabrani finansiranje iz inostranstva je dosta teška. Jevrejsku zajednicu npr. finansiraju Izrael i SAD. Zašto to ne smije biti slučaj i sa islamskom zajednicom? Doista se stiče se dojam da se muslimane u zemlji želi na izvjestan način držati pod kontrolom, što nas vrijeđa”, kaže Seferović.

Predloženi zakon ide u proces provjere, a na snagu bi mogao stupiti početkom naredne godine.