1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Zakon o amnestiji za sve na Kosovu

Radne grupe Beograda i Prištine postigle su dogovor o zakonu o amnestiji na Kosovu, jednom od ključnih pitanja koje je trebalo riješiti prije formiranja Zajednice srpskih opština. Šta će to značiti na terenu?

Driton Ljajći, portparol Ministarstva pravde u Vladi Kosova, vjeruje da će se nakon posljednje briselske runde pregovora između premijera Hašima Tačija i Ivice Dačića, mnogo više znati o pitanju amnestije. Na osnovu predloženog seta zakona, već sada se međutim zna da on neće imati politički karakter.

„On će obuhvatiti sva ona djela koja su predviđena standardima o amnestiji. Neće biti amnestirani oni koji su počinili ratni i organizovani kriminal, organizovali krijumčarenje ljudi kao i još neka zlodjela koja se tako karakterišu i u svijetu, i kod nas na Kosovu. Ovaj zakon nije namijenjen jednoj zajednici i neće važiti samo na određenoj teritoriji. Dakle, svi građani Kosova, računajući i Srbe, mogu da profitiraju od tog zakona“, tvrdi Ljajći.

Amnestija za sve koji rade u institucijama Srbije

Driton Ljajci Sprecher Jutizministerium Kosovo

Driton Ljajći, portparol Ministarstva pravde Kosova

Branimir Stojanović, šef biroa Vlade Srbije za Kosovo sa sjedištem u Gračanici, kaže da je usvajanje tog zakona preduslov za sprovođenje briselskog sporazuma zato što „ne želimo da niko zloupotrijebi informacije koje u tom procesu posjedujemo i ne želimo da naši ljudi trpe posljedice od strane kosovskih institucija u narednom periodu.“

„Treba da budu amnestirani oni koji su radili u institucijama Republike Srbije, rade i dan-danas. Jer, sam rad u institucijama Srbije, po određenim ljudima iz privremenih institucija u Prištini, predstavlja kršenje zakona na Kosovu. Mi ne želimo, niti tražimo, da bilo ko, ko je nanio bilo koju štetu, bilo kome - bude amnestiran. Mi nemamo uopšte spor oko toga da oni koji su činili zločine odgovaraju zbog toga. Ali, jasno da odvojimo krivicu – ne postoji nešto što se zove kolektivna krivica, postoji individualna krivica da se jasno kaže ko je šta uradio.“

Amnestija pripadnika MUP-a Srbije u nadležnosti premijera

Kada je riječ o pripadnicima MUP-a Srbije koji su svo ovo poslijeratno vrijeme djelovali, najviše sjeverno od Ibra, Ljajći pojašnjava:

„To je kompetencija premijera Kosova, pošto to ima političku konotaciju. Ja vjerujem da će se i po toj tački pronaći kompromis. Građani srpske nacionalnosti, koji su iz političkih motiva djelovali u prethodnom periodu na sjeveru Mitrovice, a nisu počinili krivična djela – mislim da se o tome može diskutovati.“

Florijan Čehaja, direktor kosovskog Centra za bezbjednosne studije sa sjedištem u Prištini, taj zakon posmatra iz svog ugla:

Branimir Stojanović, šef biroa Vlade Srbije za Kosovo sa sjedištem u Gračanici

Branimir Stojanović, šef biroa Vlade Srbije za Kosovo sa sjedištem u Gračanici

„Sa bezbjednosnog aspekta očekujem da će zakon o amnestiji izazvati dodatnu podijeljenost među grupama paralelnih struktura na sjeveru. Te grupe su, naime, i tako podijeljene, pa će se kategorizacija osoba koja će biti amnestirane, dodatno loše odraziti na njih. Ja veći problem vidim u povećanju nezadovoljstva u ostalim dijelovima Kosova, posebno kod određenih kategorija zatvorenika. Ne zaboravimo suđenja od strane Euleksa, pa određene osobe mogu povući paralelu sa amnestijom koja će biti učinjena strukturama na sjeveru zemlje.“

Građani i za i protiv amnestije

Građani Mitrovice, zavisno da li žive u sjevernom, uglavnom Srbima nastanjenom dijelu grada, ili južno, gdje žive Albanci, različito tumače budući zakon. Tako Milovan Ostojić kaže:

„Pa, u redu je. Treba da bude zaštita i za jednu i za drugu stranu. Ja te ljude ne poznajem. Znam one koji su bili u uniformi, u toj miliciji, a ja ove ne poznajem.“

Sasvim suprotno govori Aljban Kastrati, koji je protiv zakona o amnestiji:

„Ja ne znam kako misli naša Vlada da amnestira one koji su radili za MUP Srbije i njihovu tajnu službu, one koji su ubijali na hiljade Albanaca nakon rata, one koji su postavljali bombe i Mitrovicu doveli u stanje da bude jedan od najrizičnijih gradova u Evropi.“

Autor: Refki Alija

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić