1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zajedničko tržište na Balkanu - "veliki nesporazum"?

Marina Martinović
14. april 2017

Ideja zajedničkog tržišta zemalja Zapadnog Balkana nije do kraja promišljena, prenosi austrijski Standard mišljenje jednog stručnjaka. Listovi se pored toga osvrću na posjet njemačkog šefa diplomacije Balkanu.

https://p.dw.com/p/2bESE
Mazedonien Preise Vergleich
Foto: DW/K. Delimitov

"Zajednički Balkan kao veliki nesporazum" naslov je teksta u kojemu se austrijski list "Der Standard" osvrće na ideju koju je nedavno u Sarajevu predstavio EU povjerenik za proširenje Johannes Hahn, a koja se odnosi na stvaranje zajedničkog tržišta za zemlje Zapadnog Balkana koje još nisu u Europskoj uniji: Srbiju, Kosovo, Albaniju, Crnu Goru i Makedoniju. Napominjući kako je ta ideja potekla od premijera Srbije Aleksandra Vučića, Standard navodi da stručnjaci poput doajena među ekonomistima jugoistočne Europe Vladimira Gligorova tu ideju smatraju "nedozrelom". Tako Gligorov u izjavi za Standard ističe da kada je u pitanju  ideja tog zajedničkog tržišta "postoji potpuni nesporazum na svim stranama".

Strahovi od "neojugoslavenskih" težnji

Gligorov dalje za ovaj austrijski list obrazlaže kako "političari ne znaju o čemu pričaju. 'Za  zajedničko tržište je, naime, potrebno osigurati i slobodno kretanje osoba. Ne mislim da će Srbija htjeti slobodu  kretanja za  lica s Kosova', kaže Gligorov. On smatra da se kod te ideje više radilo o tome da se materijale za diskusiju proda medijima. Jer, balkanske zemlje  ionako već imaju  sporazum o slobodnoj trgovini, a to je Cefta. Problem je više u tome da se taj sporazum nedovoljno primjenjuje, navodi Gligorov. 'Ne postoji međusobna koordinacija polituke. Kod tih trgovinskih prepreka se, međutim, ne radi samo o carinama, njih tu ionako nema', pojašnjava ovaj stručnjak. Usto je, dodaje on, problematično što nisu sve zemlje Balkana - na primjer Srbija - članice Svjetske trgovinske organizacije WTO na čija pravila bi se moglo pozvati tijekom pregovora o carinama."

Vladimir Gligorov
Vladimir Gligorov je skeptičan glede ideje o novom zajedničkom tržištu na Zapadnom BalkanuFoto: wiiw/J. Aust

Der Standard također u svom članku napominje kako je Vučićeva ideja o zajedničkom tržištu kod Kosovara probudila strahove od "neojugoslavenskih" težnji: "Crna Gora je ionako protiv carinske unije jer strahuje da bi u tom slučaju mogla biti viđena samo kao dio jedne nazadne regije, a ne više kao vodeći igrač u integracijskom procesu Europske unije. Jer ta jadranska zemlja s oko 620.000 stanovnika je već otvorila 20 poglavlja u pregovorima s EU-om, dok je Srbija otvorila osam poglavlja. Ostale četiri zemlje nisu još ni započele s pregovorima. Najudaljenije od pregovora je Kosovo, zatim Bosna i Hercegovina. U čitavoj regiji ljudi sve više strahuju da ionako neće postati dio Europske unije. A to pojačava i tendenciju iseljavanja. Dosad je u Bruxellesu važio princip regate - zemlje se individualno ocjenjuje prema njihovim rezultatima, odnosno napretku. No, Vučić misli da Crna Gora ne bi trebala pristupiti EU-u prije svih drugih - u svakom slučaju ne prije Srbije. On očito preferira regionalni pristup u EU-integraciji."

Gabriel: više će nas koštati konflikti, nego ulaganje u EU budućnost Balkana

Prognoze o (ne)ulasku u Europsku uniju, međutim, možda i nisu toliko loše - barem ako je suditi prema izjavama njemačkog ministra vanjskih poslova Sigmara Gabriela, koji je jučer boravio na Kosovu, nakon što je prethodno posjetio Beograd. "Savezna Republika Njemačka i dalje ostaje pri obećanju  da će svim zemljama Zapadnog Balkana držati otvorena vrata", kazao je Gabriel tijekom svog posjeta Kosovu, a prenosi Handelsblatt.

Sigmar Gabriel i Isa Mustafa
Sigmar Gabriel i kosovski premijer Isa MustafaFoto: picture alliance/dpa/M. Skolim

Gabriel je, piše dalje ovaj list, "pokazao razumijevanje za to da mnogim ljudima na Balkanu približavanje Europskoj uniji ne ide dovoljno brzo. No, kako ti ljudi ne bi sada izgubili vjeru u Europu, morat će se poboljšati životni uvjeti, na primjer kroz infrastrukturne projekte, kazao je njemački šef diplomacije. 'Za to će biti će potrebno novca u EU. Ali, iskreno rečeno, to je prilično povoljno u usporedbi s računicom koju bismo morali platiti ukoliko se ponovo rasplamsaju stari konflikti.' Balkan je 1990-ih godina nakon raspada Jugoslavije tonuo u građanskim ratovima. A konflikt između Srbije i Kosova sve do danas nije riješen", zaključuje Handelsblatt.