1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Zajedničko suočavanje sa komunističkom prošlošću

Do prije tri godine su stanovnici iz bivšeg DDR-a, bili jedini građani EU iz istočnog bloka. Nove članice EU također imaju komunističku prošlost. Sada se pružila šansa za zajedničkim pisanjem historije o tome dobu.

Suočavanje sa prošlošću je dug put

Komunistički duh i dalje lebdi oko glava onih koji ne žele svijetliju budućnost i demokratiju

Pravni i institucionalni okvir, te spremnost društva i medija u tim istočnim i južnim zemljama EU za suočavanjem s komunističkom prošlošću su bile središnje teme ovogodišnjih Dana o medijskom pravu, održanih na Europskom univerzitetu Viadrina u Frankfurtu na Odri.

Tek smo na početku suočavanja s komunističkom prošlošću, izjavila je pri otvaranju frankfurtske manifestacije o medijskom pravu Marianne Bithler, zadužena za rasvjetljavanje dokumentacije „Stasi-ja“ – bivše obavještajne službe DDR-a, odnosno Istočne Njemačke. Ona se pritom usprotivila onima koji su predložili da nakon 18 godina dokumenti ove obavještajne službe završe u arhivu. Prema njezinim riječima, sadržajno treba još uvijek puno toga provjeriti i istražiti. Građani su bili ti koji su raznim inicijativama i projektima postigli da se tajni Stasi-arhivi otvore za javnost. To bi zemljama bivšeg istočnog bloka mogao služiti kao uzor. Poljska je u suočavanju s komunističkom prošlošću napredovala i korak dalje od Njemačke, tvrdi Piotr Stawowy, voditelj nacionalnog povijesnog instituta u Varšavi, i kaže da nakon što su u Njemačkoj besprimjerno sačuvali Stasi-dokumente, nije ništa dalje poduzeto da te osobe, koje su sudjelovale u stvaranju totalitarnog sustava, odgovaraju, makar time što bi im se zabranio rad u javnim ustanovama.

Istok još uvijek spor u suočavanju sa prošlošću

Istočna Evropa

Rasvjetljavanje komunistčke prošlosti je dobra šansa za svijetliju budućnost

Stvaranje pravnih i institucionalnih okvira za suočavanje s komunističkim diktaturama u drugim istočnim i južnim zemljama teče znatno sporije. To je, prije svega, uzrokovano zasebnim povijesnim razvojima tih zemalja. Pastor Ehrhard Neubert, suradnik Marianne Bithler skeptično gleda na razjašnjavanje istine u postkomunističkim zemljama Europe. On kaže da se suočavanje u određenom smislu odražava poput revolucije i demokratskog obrata, a u nekim europskim jugoistočnim zemljama ta se revolucija nije odrazila na najljepši način.

Neubert još naglašava da je važno imati ljude koji uistinu žele slobodu i demokraciju. No, suočavanje s bivšim komunističkim diktaturama je važno i zbog europske povijesti, kaže Marianne Bithler: Cjeloeuropski Identitet će se tek onda moći razviti kad se izjave i iskustva ljudi iz zemalja u kojima je vladao komunistički režim, ozbiljno shvate kao dio europske povijesti. Tek tada će oni, odnosno tada ćemo mi uistinu moći sjesti za zajednički stol europskih nacija.“

Upravo u rasvjetljavanju komunističke prošlosti, koje europsku dimenziju stavlja u prvi plan, jugoistočne zemlje vide šansu za svjetliju budućnost. Naime, jako je važno da se konačno nađe zajednički jezik po pitanju političke prošlosti kako bi se moglo napredovati ka europskim integracijama.