1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zajamčeni minimalac sve izgledniji u Njemačkoj

Ispadanjem Liberala iz njemačke vlade i parlamenta, uvođenje zakonom zajamčene minimale plaće postaje sve izglednijom mogućnošću. U načelu su sve stranke za to. Ali stručnjaci smatraju da je 8,5 eura po satu previše.

Koliko bi neki radnik trebao minimalno zarađivati na sat? Stajališta su, baš kao i zakonske odredbe, oko tog pitanja vrlo različita. U Mađarskoj, Slovačkoj, Litvi i Latviji to nije ni dva eura. U Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj je najniža zajamčena zarada više od devet eura po satu, u Luksemburgu čak 11 eura. U Njemačkoj pak samo neka zanimanja imaju točno tarifno određene minimalne plaće.

A to je u međuvremenu zasmetalo čak i njemačkoj kancelarki. "Ne može biti da sve više ljudi u uslužnim djelatnostima, koji sa 40 sati tjedno rade puno radno vrijeme, na primjer kao kuhar u mojoj izbornoj jedinici na otoku Rügenu, sasvim noramlno moraju još ići na zavod za zapošljavanje da bi podogli socijalnu pomoć. To nije u redu", kazala je Angela Merkel u lipnju ove godine kad je posjetila Savezno udruženje njemačke industrije (BDI).

FDP više ne može kočiti

Preise im Friseursalon

Frizerke na primjer vrlo malo zarađuju

Svejedno, čelnica Kršćanskih demokrata (CDU) ne drži puno do jedinstvene zakonske minimalne plaće. To zahtijevaju Socijaldemokrati (SPD) i Zeleni i pri tome smatraju da bi najniža satnica trebala biti 8,5 eura. Ljevica traži čak 10. CDU i njena sestrinska stranka CSU radije razmatraju donje granice zarade ovisno o poslovnoj branši, i to u prvom redu za radnike bez tarifnih obaveza. Sa svojim dosadašnjim koalicijskim partnerom FDP-om (Liberalna stranka) čak ni to nije mogao provesti, jer Liberali načelno odbijaju minimalne plaće. A općenito,odobravanje, zagovaratelji određivanja obavezne minimalne zarade ne nalaze niti u Njemačkom institutu za istraživanje gospodarstva.

Stručnjak za tržište rada Karl Brenke upozorava da se treba čuvati paušalnih ocjena i ukazuje na primjere drugih zemalja. „ U Velikoj Britaniji na primjer, postoje razlike u plaćama ovisno o starosti radnika kao i o kvalifikacijama. U SAD-u postoje razlike ovisno o kojoj se regiji radi“.

Zaposleni bi u načelu imali koristi

Brenke i njegov kolega Kai-Uwe Müller, koji su uspoređivali stanje s minimalnim plaćama u razniom zemljama svijeta, zaključili su da bi paušalnim uvođenjem zakonski obavezne minimalne plaće u Njemačkoj od 8,5 eura po satu, oko 5,6 milijuna zaposlenih morali dobiti povišicu plaće. U bivšoj zapadnoj Njemačkoj to bi zahvatilo oko 15 posto radnika, na istoku zemlje više od četvrtine.

Na prvi pogled, objašnjava Müller, to bi u svakom pogledu imalo pozitivne učinke. „Minimalna satnica će sigurno utjecati na raspodjelu plaća i pomoći da se smanji nejednakost u plaćama u domeni najnižih primanja“. Ali samo ukoliko minimalna zarada neće utjecati na opće stanje zaposlenosti. „Ukoliko se smanji zaposlenost, to će se naravno odraziti na dohodak koji će se smanjiti“.

Proračunski prihodi ne bi rasli

Reinigungskraft beim CDU Parteitag

Demokršćani su protiv uvođenja minimalca

Ukupna suma novca namijenjena plaćama u Njemačkoj bi uvođenjem minimalne satnice porasla za tri posto. No to je daleko premalo da bi se povećala ukupna kupovna moć, navodi se u istraživanju ovih stručnjaka. Uz to, Brenke i Müller nisu uvjereni da bi uvođenjem minimalne zarade siromaštvo i nejednakost u prihodima u Njemačkoj bili značajno smanjeni.

Oni koji malo zarađuju ne bi obavezno živjeli u domaćinstvima s malim primanjima, već bi 40 posto njih radilo takozvane „minijobs“ (male poslove), dok bi ih 20 posto radilo skraćeno radno vrijeme. Oni koji zarađuju uz pomoć „malih poslova“ mogu zaraditi 450 eura mjesečn na koje ne moraju plaćati porez. Često njihovi patnneri dobro zarađuju, tako da bi u jendom domaćinstvu u kojem ukupni prihodi rastu, rasli i porezi koji se moraju platiti, a na kraju neto iznos ne bi obavezno bio puno viši nego prije.

Ni onima koji unatoč tomu što rade puno radno vrijeme moraju od države dobivati dodatnu pomoć, zajamčena minimalna satnica isto ne bi bila obavezno od velike pomoći, kaže stručnjak za tržište rada Brenke. „Mnogi radnici koji rade puno radno vrijeme dodatnu pomoć od države ne dobivaju zato što zarađuju jako malo po satu“. Njihova zarada po satu često uopće nije ispod iznosa o kojem se upravo raspravalja kao o potencijalnoj obaveznoj minimalnoj zaradi. „Ali često u njihovom domaćinstvu živi više osob ovisnih o toj zaradi i zbog toga im ova plaća nije dovoljna“.

Šok za mala poduzeća

Brenke i Müller u svom istraživanju nisu se samo bavili zaposlenima, nego i posljedicama za poslodavce. Uvođenje minimalne plaće bi prema njihovim zaključcima pogodilo prije svega manja poduzeća sa četiri i manje zaposlenih, a takvih najviše ima u istočnom dijelu Njemačke. Prije svega uslužne djelatnosti kao što su pekarnice ili gostionice, ali i poljoprivrednici, morali bi svoje radnike više plaćati.

Prema izračunima ovih stručnjaka, uvođenje minimalne zarade sa zajamčenom plaćom po satu od 8,5 eura značilo bi za neke tvrtke povećanje iznosa koji odlazi na plaće za više od 20 posto. Oni to smatraju previsokim i preporučuju polagano uvođenje novih pavila, na primjer od 7 eura. Ako to bude funkcioniralo, mogla bi se ta granica dalje podizati.

Autorke: Sabine Kinkartz/Snježana Kobešćak

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić