1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Zagrepčanka godine" danju radi noću štrajkuje glađu

Đurđica Krnjak, radnica Kamenskog u stečaju i predvodnica grupe od 20 radnica koje danju rade, a noću štrajkuju glađu kako bi javnost senzibilizirale na probleme radnika, dobila je nagradu "Zagrepčanka godine".

Radnici ispred biroa za zapošljavanje u Zagrebu

Teško do posla, još teže kad ga se ima!

Đurđica Krnjak, radnica tekstilne tvornice Kamensko u stečaju i predvodnica inicijativne grupe od 20 radnica koje danju rade, a noću štrajkaju glađu kako bi javnost senzibilizirale na probleme radnika koji rade a ne primaju plaće, dobila je nagradu „Zagrepčanka godine“.

U Hrvatskoj je apsolutna nezaposlenost premašila 320 tisuća osoba. No, još je porazniji podatak da preko 70 tisuća ljudi radi a ne prima plaću. Među njima su i zaposlenici npr. Jadrankamena, u vlasništvu Brune Orešara, bivšeg tenisača i svojedobnog sparing-partnera prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Zbog toga su se Jadrankamenovi radnici htjeli i fizički obračunati s Orešarom, ali ih je spriječio sindikalni povjerenik.

Borba za Kamensko

Radnica za šivaćim strojem

70.000 ljudi radi a ne prima plaću!

I radnice Kamenskog, prije stečaja, pet mjeseci nisu primile plaću a dvije godine im nisu uplaćivani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Građani su u radnicama Kamenskog prepoznali gospodarsku i socijalnu situaciju u zemlji, odnosno njihovu spremnost da se bore za svoju egzistenciju. Uočili su tada i radnicu Đurđicu Krnjak.

„Obećali smo sami sebi da ćemo se boriti za Kamensko, da ostane, da radimo pa na bilo koji način“, kazala je ta danas nezaposlena radnica, koja s nezaposlenim sinom živi u podstanarskom stanu.

Kako bi izbjegli rad bez plaće ili nezaposlenost ili dugotrajni boravak na burzi rada, a u želji da dobiju nešto bolju mirovinu, lani je više od 21 tisuće ljudi otišlo u prijevremenu mirovinu. Nezaposleni i umirovljenici za čak sto tisuća premašili su broj zaposlenih osoba, pa su sve glasniji zahtjevi i radnika i sindikata, ali i poslodavaca da se potaknu mjere za zapošljavanje jer sve manji realni sektor neće moći financirati sve veću potrošnju.

Sindikalna upozorenja

Sve najveće sindikalne središnjice smatraju kako je trenutačno najvažniji problem u Hrvatskoj visoka nezaposlenost, pa će u sklopu rasprave o Vladinom programu gospodarskog oporavka inzistirati na pitanju jesu li Vladine mjere dovoljne da se pokrene gospodarstvo i smanji najveća nezaposlenost od 2005. godine. Hrvatska udruga poslodavaca mišljenja je da bi hitno trebalo raspravljati o izmjenama Zakona o radu i tržištu rada koje treba što prije fleksibilizirati kako bi se stvorili uvjeti za povećavanje zaposlenosti.

Bauarbeiter Konjunktur p178 Flash-Galerie

Krajem 2010. u Hrvatskoj je bilo ukupno milijun i 200 tisuća umirovljenika, a na jednog je umirovljenika dolazilo svega 1,23 zaposlenika. No, zbog nezaposlenosti taj je omjer sada potpuno narušen jer milijun i 400 tisuća zaposlenih, među kojima su i oni koji ne primaju naknade, mora financirati i sve veći broj onih na burzi. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 5.584 kune, a prosječna mirovina 2.164 kune. U ovoj godini planira se za mirovine izdvojiti oko 35 milijardi kuna, pri čemu bi se 19,3 milijarde kuna prikupile iz mirovinskog doprinosa na plaće, a 16,3 milijarde kuna pokriti iz državne kase. Realnije je, međutim, upozoravaju ekonomisti, da se i mirovine i naknade za nezaposlene i ina prava u sve većem dijelu financiraju kreditima jer gospodarstvo neće izdržati tolike namete.

Radnice Kamenskog i Đurđica Krnjak u takvoj situaciji postaju simbol sve više obespravljenih radnika u Hrvatskoj, napose onih koji rade bez plaće. A takvih će, prema procjenama analitičara, do kraja godine biti oko sto tisuća.

Autorka: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: Svetozar Savić