Zagonetni nuklearni program Teherana

Catherine Ashton u Ženevi predstavlja Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, ali i po specijalnom nalogu SAD, Rusiju i Kinu. Iran je u nedjelju objavio da je napredovao u oblasti proizvodnje radioaktivnog goriva za nuklearne elektrane. 14 mjeseci je prošlo, otkako su pet članica Vijeća sigurnosti i Njemačka posljednji put vodile pregovore sa Iranom. Ovaj put šest zemalja želi da se osigura da Iran svoj zagonetni nuklearni program neće koristiti za proizvodnju atomske bombe. Posljednji signali iz Teherana ne ostavljaju međutim prostora za optimizam. Optužbe za špijunažu na račun Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kao i optužbe za terorizam na adresu obavještajnih službi zemalja Zapada nisu doprinijeli stvaranju konstruktivne klime za razgovore.

S obzirom na tako otežavajuće okolnosti pravo je čudo da je Iran poslao delegaciju na pregovore u Ženevu. Mohamed Reza Džalil, penzionisani profesor na Institutu za međunarodne studije u Ženevi, koji slučajno ima isto prezime kao i vođa iranske pregovaračke delegacije, kaže da ima više razloga za pojavljivanje članova iranske delegacije u Ženevi. "Iran je izoliran na međunarodnom planu i oni žele da se tome suprotstave. Pokušavaju ispolirati svoj imidž i pokazati da su sposobni da održe kontakt sa drugim zemljama", kaže Mohamed Reza Džalil.

Na štetu Teherana

Američka šefica diplomatije Hillary Clinton uputila je apel Teheranu da se konstruktivno ponaša u Ženevi. Teheran je ponovo saopštio da njegov nuklearni program nije predmet debate. Ali, od posljednjeg susreta u Ženevi desilo se nekoliko stvari koje su pomjerile odnos snaga na štetu Teherana, smatra profesor Džalil i dodaje: "Prije svega sada postoji jedinstvo među stalnim članicama Vijeća sigurnosti, koje u oktobru 2009. godine nije postojalo. Pod dva, sankcije protiv Irana počele su da djeluju i osjećaju se ne samo u privredi već i u cijelom društvu. I pod tri, Iran je proteklih mjeseci sa svojim atomskim programom naišao na nepremostive teškoće."

Pregovaračke delegacije pokušaće riješiti konflikt diplomatskim sredstvima. Zapad želi biti siguran da neće doći do zloupotrebe nuklearne tehnologije u vojne svrhe, mada je strah opravdan, kaže prof. Džalil. "Postoji niz faktora koji upućuju na mogućnost da iranski nuklearni program sadrži vojnu dimenziju i da će Iran postati zemlja, koja ima naučnu i tehnološku podlogu da u kratkom vremenu proizvede nuklaerno oružje", dodaje Džalil. Posmatrači smatraju da Iran nastoji da dobije na vremenu. Oni vjeruju da će Iran, kao i ranije, u tu svrhu nastojati iskoristiti razgovore u Ženevi, uz pokušaj da odvrati pregovarače, od dodatnih sankcija.

Autor: Claudia Witte/Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić