1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zagonetka zvana "bruto domaći proizvod"

Vijesti u njemačkim medijima su alarmantne: Svi govore o tome da je njemački ukupni bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine smanjen za 3,8 posto, i to ih jako brine. Što je BDP i kako se mjeri?

Radnik na građevini u Drezdenu

Građevinska branša je posebno podležna cikličnom razvoju konjukture

Statističari u Njemačkoj kažu: najveći pad od početka mjerenja 1970. godine. Bruto domaći proizvod je po mišljenju stručnjaka najbolje mjerilo za utvrđivanje gospodarske snage neke zemlje. On obuhvaća vijednost sve robe koja je u nekom vremenskom periodu u zemlji proizvedene, te uz to i vrijednost svih usluga.

Hamburger Hafen - Konjunktur, Arbeitsmarkt

U luci Hamburg se golim okom vidi kad njemačkoj privredi ide dobro

Tijekom prošle godine je prema podacima Saveznog ureda za statistiku bruto domaći proizvod Njemačke iznosio oko 2.450 milijardi eura. To Njemačku čini trećom po veličini nacionalnom privredom na svijetu - iza SAD-a i Japana. Samo za usporedbu: bruto domaći proizvod, recimo, Hrvatske prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi oko 33 milijarde eura.

Najvažniji element za izračunavanje BDP-a je osobna potrošnja. U Njemačkoj ona čini 60 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda. Osim toga u računicu ulaze i investicije poduzetnika u kupnju strojeva, ili izgradnju novih proizvodnih pogona, te razlika u iznosu zarade od izvoza te troškova uvoza. Kad se izračuna ukupan iznos BDP-a on se uspoređuje s iznosom iz nekog adekvatnog vremenskog razdoblja iz prošlosti (primjerice prošla godina, prošlo tromjesečje ili prošli mjesec). Dobija se postotak koji se naziva i stopa ukupnog privrednog rasta. S obzirom koliki je, govori se o uzletu, stagnaciji ili recesiji.

Sve zavisi od "konjukturnih ciklusa"

llegal Beschäftigte bei Großrazzia auf Baustellen entdeckt

Policija u Franfurtu hapsi ilegalnog radnika: Stručnjaci u BDP uračunavaju i procijenjeni "rad na crno".

Konjunktura, dakle potrošnja na domaćem tržištu, podložna je cikličkim promjenama. One se nazivaju konjunkturnim ciklusima. Unutar jednog ciklusa govori se također o fazama uzleta, stagnacije i recesije. O recesiji se govori kada je privredni rast u dva uzastopna tromjesečja negativan, dakle kada se u tom razdoblju smanjuje BDP. Neki ekonomski stručnjaci smatraju, međutim, da se o recesiji može govoriti tek kada je pad zabilježen u razdoblju od najmanje godinu dana. Kada zavlada recesija onda se smanjuju kako obim investicija poduzetnika, tako i njihova zarada. To dovodi do manjih plaća, povećanja broja nezaposlenih i ukupnog smanjenja osobne potrošnje.

U Njemačkoj iznos BDP-a svaka tri mjeseca izračunava Savezni zavod za statistiku, koji izračunava i jedinstveni BDP za cijelu godinu. Zavod pokušava dobiti što točnije podatke, pa se uračunavaju i procjenjena vrijednost rada na crno odnosno vrijednost poslova koje ljudi samo obavljaju na svojim kućama. Čak se procjenjuje i iznos napojnica, te se i ta suma unosi u konačnu računicu.

Autor: Henrik Böhme/ Zoran Arbutina

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije