1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zaduživanje kod komercijalnih banaka

Kreditni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom je i zvanično okončan nakon što je nedavno istekao rok do kada je trebalo ispuniti uslove ove finansijske institucije. BiH se sada zadužuje kod komercijalnih banaka.

default

Sjedište Vlade FBiH

Budžeti entitetskih vlada sada su u haosu s obzirom na to da je tekuća potrošnja bila u direktnoj vezi sa kreditom MMF-a, a tih sredstava sada nema. Jedna od opcija je zaduživanje kod komercijalnih banaka što je, smatraju ekonomisti ravno samoubistvu s obzirom na visoke kamatne stope koje ove banke nude. Međutim nijedna vlada u ovom trenutku neće rizikovati socijalnu stabilnost, pa je uzimanje ovih kredita, nažalost najizglednija opcija.

Nadoknada MMF-u

Nedavno je vrh federalne vlasti iznio informaciju da se planira zaduženje kod komercijalnih banaka, što je izazvalo reakcije, prvenstveno stručne javnosti, koja smatra da se radi o nepovoljnim uslovima za zauduženje. Prvo je premijer Federacije BiH Fadil Novalić rekao je situacija teška kada je riječ o stabilnosti budžeta, ali da Vlada ima nekoliko rješenja od kojih je jedno zaduženje kod komercijalnih banaka. To je nekoliko dana kasnije potvrdila i federalni ministar finansija Jelka Milićević istakavši da će novac od komercijalnih banaka nadoknaditi nedostatak planiran od MMF-a, da se očekuje veoma teška godina.

Sarajevo Straße Leute

Reforme će građane skupo koštati

„Planiramo saradnju sa komercijalnim bankama koja će po dinamici i visini biti nadoknada MMF-u. Što se tiče saradnje sa MMF-om pitanja su još otvorena jer smo malo neozbiljni pa su nas stavili na čekanje, što ne isključuje punu saradnju i partnerski odnos sa MMF-om“, rekla je Milićević.

Dok se to ne dogodi novac će se morati obezbjediti od komercijalnih banaka a nijedna se još ne želi izjasniti da li je bilo pregovora u tom pravcu.

Sve je krenulo nizbrdo nakon neispunjavanja uslova MMF-a za novom tranšom kredita a problem je jer su ta sredstva i u budžetu Federacije i Republike Srpske već planirana, tako da je taj novac neophodan ukoliko se želi održati fiskalna stabilnost. Federaciji nedostaje oko 200 dok Republici Srpskoj oko 100 miliona maraka. Zaduženja kod komercijalnih banaka su nedopustiva kaže ekonomista Fuad Kasumović, koji je bio zamjenik ministra finansija u Savjetu ministara BiH. Kaže da su vlade u proteklom mandatu lagale građane kako bi se zaduživale samo za javnu potrošnju.

Jedino rješenje su bolne reforme

„Sve i da je najpovoljnija kamata, to nije dobro. Jedino rješenje za ovu državu su reforme. Neozbiljno je i neshvatljivo da devet mjeseci nakon izbora mi u Federaciji nemam stabilnu vladu i strah me da će se ovo nastaviti kao i u protekle četiri godine. Jedini izlaz su reforme, građani moraju razumjeti da će sve ovo skupo vraćati“.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizvić nije htio direktno komentarisati najavu zaduženja kod komercjalnih banaka rekavši da država nema namjeru da se zadužuje na ovaj način. Kasumović kaže da je diskutabilno i što je cijela priča oko komercijalnih kredita obavijena velom tajni, što dovoljno govori o tom projektu.

„Ako je kredit od domaćih banaka, odnosno onih koje posluju u BiH, to je nepovoljno za privredu, jer će u tom slučaju poskupiti cijena kapitala za kredite koji privredi trebaju. Jedna porodica može dići kredit od 100 maraka ali ako nema prihoda, od čega će ga vraćati. Jedino da diže još kredita ali onda više nije dužna 100 već 110 maraka jer će morati platiti i kamatu“, kategoričan je Kasumović.

RS ima asa u rukavu: povećanje PDV-a

Iako se i u RS govori o zaduženju kod komercijalnih banaka kao jednom od rješenja za prevazilaženje krize, vlast u ovom entitetu okreće se povećanju stope PDV-a. Smatraju da je tu izlaz, pa je i usvajanje reformske agende uslovljeno podrškom povećanju PDV-a. I premijer Vlade FBiH Fadil Novalić potvrdio je da je u vezi reformske agende i pregovora s MMF-om sporno pitanje PDV-a. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kaže da ima informaciju da se traži veća stopa PDV-a, ali da to neće donijeti benefite koji se očekuju :“Republika Srpska traži da se stopa PDV-a poveća i to po mojim informacijama značajno, dok međunarodne finansijske institucije smatraju da ne treba. Mislim da bi povećanje stope PDV-a značilo da se rashodi finansiraju na račun građana i ne mislim da je to pametan potez“.

Za to vrijeme u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je jedina nadležna za pokretanje ovog pitanja, ne znaju ništa. Procedura je jasna, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje predlaže eventualno povećanje stope, nakon čega se izjašnjava Savjet ministara koji prijedlog šalje u parlamentarnu proceduru. Ratko Kovačević, portparol UIO, potvrdio je samo da su utvrđene najnovije izmjene Zakona o PDV-u, u kojem se ne govori o promjeni stope.

Armut in Bosnien Herzegowina

Ratko Kovačević potvrdio je da su utvrđene najnovije izmjene Zakona o PDV-u

„Mi smo uradili novi zakon u smislu da ga u potpunosti uskladimo sa legislativnom EU, jer je naš zakon u primjeni od 2006. godine. S obzirom na to da se u međuvremenu desilo mnogo promjena u zemljama članicama EU kada je riječ o PDV-u, tako je i naš zakon neusklađen sa legislativom EU u oblasti PDV-a. Nismo se upuštali u tom zakonu u bilo kakvu promjenu stope PDV-a, ona je ostala 17 odsto“.

„Ne možete trošiti ono što niste zaradili“

Ekonomisti upozoravaju da vlast osim radikalnih reformi u ovom trenutku nema mnogo izbora. Jedan je prodaja tzv. zlatkih kompanija u Federaciji (poput elektroprivrede ili telekoma) ili udio u njima. Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da se, bez obzira kakav scenario bio, samo zarađeno može trošiti, što vladama treba da bude jasno: „Ne možete trošiti ono što niste zaradili. Ne možete investirati u novi sprat kuće ako ste ostali bez posla. Ne možete se zaduživati da bi isplatili godišnji odmor, jer to sve jednog dana mora doći na naplatu. Sada smo u situaciji da MMF, koji je tako blagonaklon bio i unio u BiH milijardu i 200 miliona, učinio da se naše vlasti osjećaju veoma komforno i da imaju novac“.

Dug Federacije BiH je 640 miliona marka dok je RS između 450 i 500 miliona, s obzirom da nema zvaničnih podataka. Ta zaduženja i do sada su se odvijala po nepovoljnim uslovima, posebno u RS emisijom trezorskih zapisa u nekoliko navrata. Novo zaduženje koje se planira kod komercijalnih banaka sigurno će još više opteretiti budžete, a ekonomisti upozoravaju da će neko morati ući u proces teških reformi, koje će se najviše prelomiti preko leđa građana.

Preporuka redakcije