1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Zabrinutost zbog dugoročnog utjecaja SAD-a na Hindukušu

Ugovor o partnerstvu između SAD-a i Afganistana definira suradnju dvije strane do 2024. godine. Afganistanski susjedi strahuju od mogućeg dugoročnog prisustva američkih vojnih snaga na Hindukušu.

default

Američki predsjednik Barack Obama za vrijeme posjete vojnoj bazi u Bagramu

Unatoč usvojenom planu o povlačenju svih međunarodnih trupa iz Afganistana koncem 2014. godine kraj američke vojne misije ipak nije na vidiku. SAD žele i dalje podržavati slabu afganistansku vladu - u slučaju potrebe i vojno. U nedavno usvojenom sporazumu Washington i Kabul su dogovorili sveobuhvatnu suradnju do 2024. godine. Sporazum naravno sadrži malo konkretnih detalja i kada je riječ o eventualnoj vojnoj pomoći.

Iran je bio prva država koja je otvoreno protestirala zbog ovog dogovora. Teheran veoma strahuje od toga da bude okružen američkim vojnim bazama, kaže ekspertkinja za Iran Farzaneh Rostayi. "Iran je do sada morao živjeti uz američko vojno prisustvo u svojoj neposrednoj blizini, kao primjerice u Kataru, Bahreinu, Iraku ili Turskoj. Sada k tomu dolazi i Afganistan. S obzirom na to Iran vidi sebe kao potpuno okruženog američkom vojskom. Riječ je o situaciji koju Iran doživljava kao veliku prijetnju."

Nade Pakistana srušene

Naravno pomenuti sporazum sadrži članak kojim se govori da SAD nemaju namjeru formirati "stalnu" vojnu bazu u Afganistanu. Zvanično nema ni podataka o tome koliki broj američkih vojnika nakon 2014. godine treba ostati u Afganistanu. Eksperti govore o broju između 10 000 i 20 000 vojnika i osoba koje će raditi na obrazovanju afganistanskih snaga sigurnosti. Riječ je o broju koju ne zabrinjava samo stratege u Teheranu.

Afghanistan US Soldat Amoklauf USA Militär Panjwai

Tačan broj američkih vojnika koji će ostati u Afganistanu nakon 2014. godine još uvijek je nepoznat

I pakistanska vlada, koja je zvanično blizak prijatelj SAD-a u borbi protiv terorizma, smatra da su njeni interesi u Afganistanu i regionu zbog dugoročnog prisustva SAD-a u opasnosti. Strateško partnerstvo između Washingtona i Kabula znatno poboljšava položaj Afganistana u regionu. Pakistan stoga smatra da je njegova uloga najvažnijeg partnera SAD-a u južnoj i centralnoj Aziji ugrožena, kaže pakistanski politolog Fazal Rahim Marwat. "Pakistan strahuje da bi Afganistan, podržan od strane Zapada, mogao formirati osovinu sa zakletim neprijateljem Islamabada - Indijom. To je noćna mora pakistanske vanjske politike. Pakistanci ovdje govore o sendviču. To znači: zarobljeni između Kabula i Delhija."

Kina i Rusija nepovjerljive

Ipak, nisu samo pakistanski političari ti koji žele Afganistan koji neće biti previše orijentiran Zapadu. I Kina igra na kartu talibana, kaže Gu Xuewu, ekspert za Kinu sa Univerziteta u Bonnu. No, za razliku od Islamabada, Pekingu bi koalicija između tzv. umjerenih talibana i aktualne vlade predsjednika Hamida Karzaija bila najdraža: "Ova koalicija je za Kineze interesantna zbog toga jer se njome relativira iznadproporcionalno zapadno prisustvo ."

Obama Karzei Abkommen Kabul Afghanistan

Barack Obama i Hamid Karzaiji potpisuju sporazum o suradnji do 2025. godine

Kina želi da u susjedstvu sa bogatim sirovinama postoji stabilna vlada koja neće biti ni prozapadna ni fundamentalistička. Peking doduše treba SAD u Afganistanu zbog borbe protiv Al Kaide i drugih esktremno-islamističkih grupa. Time naravno treba spriječiti i prelazak fundamentalističkih ideja u nemirne muslimanske regione na zapadu Kine. S druge strane, nova svjetska sila Kina odbija jednostrano vezivanje Afganistana za SAD.

Sličnu strategiju slijedi i Moskva, objašnjava ekspert za Rusiju Gerhard Mangott. Rusija strahuje od jačanja fundamentalista u Afagnistanu i centralnoj Aziji. No i pored toga, Moskva zabrinuto gleda na buduće američko vojno prisustvo na Hindukušu. "To znači da Rusija traži objašnjenje: Koje zadaće će imati trupe SAD -a koje će ostati u Afagnistanu? Na koji način će zadaće tih trupa biti usaglašene sa Rusijom?"

Osim toga, Moskva postavlja i pitanje kakve planove imaju SAD u centralnoj Aziji, dakle u neposrednoj blizini Afganistana i u dvorištu Rusije. Rusija bi rado, kao u prethodnim desetljećima, region centralne Azije bogat sirovinama, zadržala pod svojom kontrolom. Durgim riječima: SAD su u Afganistan dobro došle kao stabilizirajući faktor, ipak, skoro ni jedna zemlja u regionu ne želi jako i dugoročno američko prisustvo.

Autori: Ratbil Shamel / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Senad Tanović