"Zabranjeno! - Cenzura filma u Evropi"
Od kako postoji filmska industrija, vlast, crkva i druga interesna udruženja uvijek iznova nastoje da filmu postave granice. Time se sada bavi izložba pod nazivom: "Zabranjeno! Film i cenzura u Evropi."
Erotika
Jedan od najranijih primjera cenzure filma je češki film "Ekstaza" iz davne 1933. U tom filmu se žena (Hedi Lamar) razvela jer je u braku bila frustrirana nedostatkom erotike. I ona provodi noć sa nepoznatim muškarcem. A to je čuvarima morala bilo previše. Film "Ekstaza" je u Njemačkoj zabranjen zbog "najodvratnijih spekulacija sa najnižim instiktima".
Izložba i retrospektiva
"Ekstaza" je samo jedan primjer na izložbi "Zabranjeno! - cenzura filma u Evropi" u njemačkoj "Kući filma" u Vizbadenu, koja do početka maja predstavlja brojne eksponate i na kojoj će biti prikazano 40 filmova. Posjetioci tako mogu da dobiju pregled cenzure filma u XX vijeku. Filmovi su bivali zabranjivani prvenstveno iz političkih i moralnih razloga.
Snaga nijemog filma
Cenzure je bilo i u doba nijemog filma. Kada je film Sergeja Ajzenštajna "Oklopni transporter Potemkin" 1925. premijerno izveden u Boljšoj teatru u Moskvi, izazvao je buran aplauz. U Njemačkoj je oduševljenje bilo u granicama. Jer, zbog "opasnosti po javnu bezbjednost" morale su biti izbačene sve scene u kojima pobunjeni mornari bacaju oficire preko palube.
Nacistička filmska politika
Za vrijeme nacista u Njemačkoj je na snazi bila rigidna cenzura filma. Bilo je i filmova kojima je istina bilo dopušteno snimanje, ali bi nakon toga bivali zabranjeni. Melodrama "Čarobni dan" iz 1943. Petera Pevasa govori o jednoj mladoj djevojci zaposlenoj u kiosku na željezničkoj stanici koja se rastaje sa svojim vjerenikom. Film je zbog emancipatorske poruke tadašnjoj ženi zabranjen.
Dvije vrste kršenja
Posljednjih godina rata pojavio se film Helmuta Kojtnera "Velika sloboda Nr. 7". U filmu Hans Albers igra nekadašnjeg mornara koji sanja o moru i slobodi. Nacistički moćnici kao prvo nisu željeli nikakve individualce. A osim toga mornarica je bila prikazana previše kritički - tako su mislili nacistički staratelji. Film, koji je u Pragu imao premijeru pred izabranom publikom, je zabranjen.
Skandalozni film "Grešnica"
1951. skadal u vezi "Grešnice" potresao je Njemačku. Prostituka Marina, koju igra Hildegard Knef, zaljubljuje se u smrtno bolesnog čovjeka. Kada više nije mogla da ga gleda kako pati, ona ga ubija a potom je i sama izvršila samoubistvo. Zbog "glorifikacije" prostitucije i eutanazije, crkva i politika su pritiscima postigli zabranu prikazivanja.
Ulične borbe i propovijed u katedrali
Sporenja u vezi sa filmom detaljno su prikazana na izložbi u Vizbadenu. U Saveznoj Republici Njemačkoj su tada na ulice izašli i pristalice i protivnici filma. I zaista je došlo do sukoba dvije struje. U bioskope su ubacivane dimne bombe. Sudovi su imali pune ruke posla. A u čuvenoj kelnskoj katedrali biskup Frings sa vjernicima se molio protiv filma.
Cenzura distributera
Na izložbi je takođe dokumentovana i cenzura koju je sprovodila filmska industrija. Filmski klasik "Kazablanka" cenzurisali su distibuteri. Zbog "emotivnog stanja Nijemaca" iz filma su izbačene scene s nacistima, a od borca pokreta otpora Viktora Lasla napravljen je misteriozni pronalazač u filmu "Delta zraci". Tako je antinacistička drama mutirala u avanturistički film.
Prava verzija tek 1975.
Kada je "Kazablanka" stigla u njemačka kina, u filmu skoro da nije bilo detalja o Drugom svjetskom ratu. Scena u kojoj njemački vojnici pjevaju pjesmu "Straža na Rajni", i bivaju nadglasani od francuskih vojnika koji pjevaju "Marseljezu", je izbačena. Tek 1975. je njemačka televizija emitovala kompletnu verziju filma.
Tema homoseksualnost
Film "Drugačiji nego ti i ja" je 1957. izazvao skandal. Ironično je da je film o dvoje homosekusalaca režirao nacistički reditelj Fajt Harlan. Zabranjeno je bilo da se film emituje pod originalnim nazivom "Treći pol" jer bi, kako su to cenzori vidjeli, to bila "reklama za homoseksualnost". Harlan je film preradio, a film su mogli da gledaju samo stariji od 18 godina.
Filmska cenzura u DDR-u
Zbog cenzure su i u DDR-u različiti filmovi 60-ih završavali u ladicama. Među njima je bio i film "Klara". U ovom filmu Hermana Čohea, nastavnica je zahtijevala od učenika da ne ponavljaju kao papagaji partijske fraze, već da misle svojom glavom i da postavljaju pitanja. A ovo je naravno nerviralo cenzore u DDR-u.
Cenzura u istočnoj Evropi
Nakon "Praškog proljeća" 1968. u tadašnjoj Čehoslovačkoj su mnogi filmski projekti stopirani još u fazi snimanja. "Ja volim, ti voliš" Dušana Hanaka bio je doduše snimljen ali odmah potom zabranjen. Film je govorio o ljudima koji žive u tužnom miljeu i odaju se alkoholu - daleko od ideala kojima je stremio socijalizam.
Zabranjeno zbog nasilja
Jedna od tema u istoriji cenzure filma su i zabrane zbog prikazivanja ekstremnih scena nasilja. "Paklena pomorandža" Stenlija Kjubrika u Velikoj Britaniji je upravo zbog toga preko 25 godina bio zabranjen. U ovom ekraniziranom romanu vođa jedne lokalne bande mladih teroriše sve u svojoj okolini. U Sjedinjenim Državama film je skraćen, a u Velikoj Britaniji povučen iz bioskopa tik pred premijeru.
Zajednički rad više institucija
Izložbu u Vizbadenu su organizovali "Fridrih Vilhelm Muranu" fondacija i "CineGraph - hamburški centar za istraživanje filma". Svenja Šiman je kustos izložbe (na slici pored predsjedavajućeg Murnau fondacije, Ernsta Šebeditsa). Izložbu je podržala i njemačka organizacija DEFA (Die Deutsche Film AG). "Verboten! - Filmzensur in Europa" može se pogledati do 4. maja ove godine.