1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Zabraniti demonstracije ili ne?

49 povrijeđenih, 60 uhapšenih, upotreba vodenih topova: to je bilans demonstracija huligana protiv selefija (26.10.) u Kelnu. Sada političari i eskperti raspravljaju o potrebi primjene prava na zabranu demonstracija.

Reakcije su stigle brzo a cijela diskusija protiče kontroverzno. Kazneni zakon mora biti pooštren, zatražio je Savez njemačkih službenika za borbu protiv kriminala. "Ne mora", smatra ekspert CDU-a za unutrašnjo-politička pitanja Wolfgang Bosbach. Njegov stranački kolega, ministar unutrašnjih poslova Thomas De Maiziere s tim se slaže. Spor se sada vodi oko toga da li su demonstracije, nakon što su najavljene, trebale biti zabranjene, jer se nasilje moglo očekivati. Nemali broj je onih koji ne žele da ograničavaju pravo na okupljanje i koji eskalaciju nasilja tumače zakazivanjem policije, za koju smatraju da nije bila dovoljno pripremljena. Vremena međutim nema, jer su huligani već u novembru najavili nova okupljanja, kako bi napravili front u odnosu na selefije.

Pravo na okupljanje spada u osnovna ljudska prava

Demonstration „Hooligans gegen Salafisten“

5.000 huligana i desničara okupilo se na demonstracijama protiv selefija

Pravo na okupljanje i na demonstracije (član 8, poglavlje 1, njemačkog ustava) je u Njemačkoj tzv. "bitno ili ključno osnovno pravo". Svako se bez prijavljivanja smije mirno okupljati, bez posjedovanja oružja. Javna okupljanja pod vedrim nebom moraju biti prijavljenja komunalnim vlastima, najmanje 48 sati unaprijed. Gradske vlasti imaju međutim pravo i da zabrane okupljanja. Ako na demonstracijama dođe do nasilja i ako je ugrožena opšta sigurnost, okupljanje može biti zabranjeno. Posljednju riječ u svemu imaju upravni sudovi.

Sada je jasno da je marš huligana u Kelnu, posmatrano iz ove perpesktive, trebao biti zabranjen. Stoga gradske vlasti moraju dopustiti da ih se pita, kako su mogli udovoljiti zahtjevu za demonstracije, koji je postavila desno-radikalna partija "Pro NRW". I kada odobre demonstracije, nadležne vlasti imaju pravo da odluče, gdje će one biti održane. Trg ispred Željezničke stanice u milionskom Kelnu, gdje se nalazi i čuvena Kelnska katedrala, sigurno nije najpovoljnije mjesto za okupljanje grupe demonstranata, za koju se znalo da ne preza od nasilja. I broj od 5.000 učesnika demonstracija, nije bio podesan za okupljanje ispred Željezničke stanice, kroz koju dnevno prođe 280.000 putnika, namjernika, turista i ljudi koji idu na posao ili dolaze s posla. Pravo na demonstracije dopušta doduše izbor mjesta na kojem će one biti održane, ali to se odnosi samo na bezazlena okupljanja, što nije bio slučaj protekle nedjelje u Kelnu.

Keln je svuda oko nas

Demonstration „Hooligans gegen Salafisten“

Nasilje u Kelnu otvorilo pitanje zabrane ovakvih demonstracija

Koalicija fudbalskih huligana i pripadnika desne scene je za eksperte sigurnosti i političare novina, ako ništa u pogledu dimenzija nasilja. I povezivanje ova dva miljea do sada je bilo samo u začecima. Antiselefije sada preko socijalnih mreža pripremaju sljedeće okupljanje. Huligani i radikalna desnica dogovaraju se da izađu na ulice u novembru u Berlinu. Sindikat policajaca traži da njegovi članovi budu puno bolje naoružani. Dogovorena ušteda, odnosno ukidanje 10.000 radnih mjesta do 2020. godine, uskoro bi mogla biti povučena. Ministri unutrašnjih poslova će na narednom sastanku staviti ovu temu na dnevni red.