Zaboravljena kula | Panorama | DW | 27.07.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zaboravljena kula

U Srednjem vijeku tvrđavom Teočak upravljali su bosanski vladari, te srpski i ugarski kraljevi. Osmanski period bio je također buran. Danas je od tvrđave ostala oronula stara kula, a Fethija džamiju obnovili su vjernici.

Munever Džuzdanović

Munever Džuzdanović

Munever Džuzdanović, profesor historije u Srednjoj školi u Teočaku, priča nam o staroj kuli. "Po oskudnim historijskim izvorima, budući da je područje današnje opštine Teočak uvijek bilo serhat ili krajina, tako da su ti burni događaji odnijeli puno historijskih izvora, nalazimo se na mjestu odakle je današnja opština Teočak i nastala, odnosno, nalazimo se na lokalitetu Stara džamija i Stara tvrđava u mjestu Stari Teočak, odnosno pored onoga što je od tvrđave ostalo. Džamija ili Božija kuća je sagrađena 1548. godine i to je godina kada se ona prvi put spominje u historijskim izvorima."

Oskudni historijski izvori

Kamene kugle u podnožju kule

Kamene kugle u podnožju kule

Ističe da stil i način gradnje jasno govore da je stara kula nekada bila dio srednjovjekovne utvrde i dodaje da je u posljednjem ratu neka viša sila sačuvala Fethija džamiju od direktnih artiljerijskih pogodaka.

Kao dio župe Soli (Tuzla) utvrđeni grad Teočak se u historijskim izvorima prvi put spominje 1432. u vezi sa srpskim despotom Đurađem Brankovićem. Potom je bio i glavni grad Nikole Iločkog, kojeg je Ugarska proglasila "bosanskim kraljem", a u njemu je kratko stolovao i Matija Vojsalić, kojeg je Turska proglasila "kraljem Bosne". Pretpostavlja se da je tadašnja tvrđava imala trougaonu osnovu. Legende prate svaku staru utvrdu, pa tako i ostatke ove kule na obroncima planine Majevice u sjeveroistočnoj BiH. Zakopano blago, herojske pogibije i nesretne ljubavi, dio su mitske historije ovog kraja. Iako je prije rata bio spomenik pod zaštitom države, ovaj lokalitet je na listi peticija, odnosno čekanja na odluku o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH.

Prepušteno zubu vremena           

Rusmir Djedović

Rusmir Djedović

Magistar Rusmir Djedović, stručnjak za naslijeđe Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, nada se da će takva odluka uskoro uslijediti. Ističe da je zbog geografskog položaja ovo područje u prošlosti imalo strateški značaj. "Uspostavljanjem redovne osmanske vojske, nizama, svi bosanski stari gradovi i utvrde su izgubili smisao postojanja i oni su gotovo redovno napušteni 40-ih godina 19. stoljeća. I od tada, pošto je predstavljalo, na neki način, ničije dobro, i srednjovjekovna, a kasnije i osmanska utvrda Teočak je prepuštena zubu vremena i intenzivno propada."

Značajnija arheološka istraživanja nikada nisu rađena, a Djedović podsjeća na pretpostavke da je u ovom kraju postojao franjevački samostan. Tu je i čuveni šehidski mezar na kojem se gradi turbe, a posebno interesiranje izazivaju velike granitne kugle, čije porijeklo i namjena nisu istraženi. "Teško je reći pravo porijeklo i pravo značenje tih kugli. Postoje razna mišljenja, od onih najobičnijih da su to kamene kugle koje su branioci utvrde spuštali niz strme litice braneći se od osvajača, do onih koji kažu da su to kugle nekog kultnog karaktera, pa čak im pripisuju drevnu starost još iz prahistorijskih vremena," kaže Djedović.

Nebriga države

Pogled sa kule na Teočak i Semberiju

Pogled sa kule na Teočak i Semberiju

Preživjela je stoljeća, ali kulu neumitno uništavaju zub vremena i ljudski zaborav. Po tome djeli sudbinu mnogih historijskih spomenika u BiH. Ismet Brkić, predratni, a i sadašnji predsjednik Mjesne zajednice Stari Teočak, kaže da je akcijama građana renovirana džamija, a tako se gradi i turbe šehidu nedaleko od kule. No, podsjeća da se stara kula, koja je pod zaštitom države, mora zaštititi pod stručnim nadzorom.

"Kula je u oronulom stanju i bilo bi poželjno, bio bih presretan kad bi se našla donacija ili se neko zainteresovao da se kula koliko toliko dovede u red. Međutim, nismo dobili ništa ni od Sarajeva ni od koga. Teško to ide, ali od Sarajeva ni sa istorijske te strane nema ništa, a ni sa vjerske. Kula nije stvar mjesne zajednice same, a ni samog Teočaka."

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić