"Za uvek sastavni deo Srbije"

Srbijanski premijer Vojislav Koštunica je u jesen 2OO6. predstavio novi ustav prema kojem bi Kosovo zauvijek trebalo da ostane dijelom Srbije. Njegov prijedlog je prošao sa tijesnom većinom. Naime na referendum je izašlo oko 54 posto birača, od toga je 52 posto njih glasalo "za".

Sada se u nedjelju održavaju parlamentarni izbori. Premijer Koštunica koji u parlamentu više nema većinu je i svoju predizbornu kampanju obojio nacionalističkim tonovima:

"Još se nije rodio Srbin koji bi dao ili rekao da Kosovo nije naše, da Kosovo nije Srbija, a kad ga nije bilo do sad a bilo je vala vremena i prilika, neće ga biti ni odsada. Ne damo Kosovo – Narod najbolje zna – živela Srbija - Koštunica”.

Medjutim svi u Srbiju znaju da će posebni izaslanik UN-a Martti Ahtissari nakon izbora predstaviti svoj plan o budućnosti Kosova. Razgovori izmedju Beograda i Prištine u medjuvremenu nisu donijeli neke posebne rezultate. Albanci na Kosovu koji su tamo nadmoćna većina traže neovisnost, dok preostali Srbi na Kosovu prijete priključenju Srbiji. Mada je pri tom jasno da se Kosovom više neće vladati iz Beograda. Ovakav stav takodjer podržava i Njemačka i to svi u Srbiji znaju, mada se samo mali broj njih usudi da to kaže.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je tokom izborne kampanje zastupao svoju Demokratsku stranku. On želi Srbiju približiti Evropskoj uniji mada su ovi odnosi trenutno na ledu, jer Srbija prije svega nije uhapsila Ratka Mladića i tako prema mišljenju glavne tužiteljice UN-a Carle del Ponte, ne saradjuje dovoljno sa Haškim tribunalom. Kako kaže Tadić, Srbija se takodjer ne može izolirati ni kada je riječ o Kosovu te isto tako ne može riskirati jedan novi rat:

”Srbija će voditi diplomatsku borbu za Kosovo i pravu borbu za Kosovo. Svakako neće voditi rat, jer Srbiji više ne treba rat, njenim gradjanima ne treba rat, jer više ne bismo mogli da izdržimo razaranje naših privrednih potencijala, jer bi time faktički ukinuli šansu za jednu za ozbiljnu budućnost za čitave generacije”.

Tadić je inače željeni kandidat mnogih zapadnih promatrača. Njegova Demokratska stranka je najoštriji konkurent Radikalnoj partiji Vojislava Šešelja, koji se nalazi u pritvoru u Den Haagu. Njen predstavnik, vodeći kandidat Radikala Tomislav Nikolić je u svojoj izbornoj kampanji predsjednika i premijera Srbije nazvao izdajicama:

”U ustavu Srbije piše. Kosovo i Metohija je sastavni deo Srbije, za to smo i doneli ustav. E pa da znaju i Tadić i Koštunica dok su na ovim funkcijama, nijedno drugo rešenje za Kosovo i Metohiju osim da budu u sastavu Srbije, ne samo da ne dolazi u obzir, nego se ne smije izneti u javnost. Nećemo više da čujemo Tadića kako kaže "Nisam optimista – Više mislim da će biti nezavisno nego u sastavu Srbije”. Podnesi ostavku Tadiću ”.

Kosovo se inače od rata iz 1999. nalazi pod medjunarodnom upravom, mada je i dalje u sastavu Srbije. Mnogi Albanci sa Kosova otvoreno prijete nasiljem u slučaju da Kosovo uskoro ne bude neovisno. Iz straha zbog nemira, Bundeswehr je tamo poslao svoje dodatne trupe.

I nakon izbora u Srbiji, Kosovo će kao tema i dalje ostati na dnevnom redu – i to ne samo u Beogradu nego i u Berlinu te u Brüsselu. No bilo kada Kosovo i Srbija bi jednom trebali da postanu dijelom ujedinjene Evrope – tako u najmanju ruku glasi cilj njemačkih te evropskih političara.