1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Za sirovine ne postoje alternative

Bila to bušilica ili auto – metali kao što su bakar i kobalt – potrebni su za gotovo sve strojeve. Njemačke firme moraju uvoziti sirovine metala, mnogi njihovi konkurenti ne. To stvara ogorčenost.

Kakvu vezu sirovine imaju s mirovinom? Na prvi pogled nikakvu. No, poveznice ipak postoje. Još prije 40 godina se znalo da se u Njemačkoj rađa premalo djece i da će se radi toga mirovinski sustav jednog dana naći pred velikim problemom. Unatoč tome desetljećima se ništa nije poduzelo.

Slično bi to moglo izgledati i s opskrbom njemačkih industrija sa sirovinama. Rizici se već sada mogu naslutiti, smatra direktor Instituta za njemačko gospodarstvo, Michael Hüther. Njemačka ima značajne tvornice koje proizvode i prerađuju metal, ali u zemlji još nema poticaja za metalne sirovine. Jedini izvor sirovina u državi su tzv. sekundarni metali, dakle, metali koje mi, u okviru kruženja sirovina u gospodarstvu, uvijek iznova pokušavamo vratiti u proizvodnju, rekao je Hüther.

Samo recikliranje nije rješenje

Sve više elektroničkog otpada se reciklira

Sve više elektroničkog otpada se reciklira

Metali kao što su aluminij i bakar se stopostotno uvoze u Njemačku. Stoga se puno važnosti pridaje sigurnosti opskrbe i razvoju cijena. Cijene nabavke industrijskih metala trostruko su veće u odnosu na 1999. U proizvodnji i preradi metala troškovi čine već 57 posto proizvodne vrijednosti. Kod proizvodnje metalnih proizvoda i u strojarstvu troškovi su 40 posto. „Čak i bez dodatnih pogoršanja u opskrbi industrijska poduzeća u Njemačkoj smatraju da su suočeni s velikim nedostatkom u odnosu na konkurenciju“, kaže Hüther.

Kina drži monopol

Prema ispitivanju njemačkog Instituta za gospodarstvo u više od 2000 poduzeća pogođenog sektora, svako drugo poduzeće smatra da konkurenti sa sjedištem u zemljama koje imaju sirovine imaju prednosti pri nabavljanju sirovina. Kao razlozi se navode manje cijene nabavke, blaži zakoni o očuvanja okoliša, više državnih poticaja te slabije trgovinske barijere i manji rizici prilikom prijevoza. „S tim je naravno povezano i to da zemlje koje imaju sirovine znaju da, u smislu trgovinske politike, imaju nadmoć“, dodaje Hüther.

Tu moć, zemlje poput Kine, naravno iskorištavaju, pojašnjava Hubertus Bardt, stručnjak za sirovine. Najgora opcija za industrije je kratkoročno obustavljanje isporuke. „Kina je izvoz već koristila u političke svrhe, tako što je tijekom pregovora s Japanom oko nenaseljenih otoka, prekinula ispostavu rijetkih vrsta tla. Iako je Japan najveći otkupitelj ovih sirovina“, kaže Bardt. To je političko sredstvo vršenja pritiska i poduzeća se jako teško s tim nose.

Manja poduzeća nemaju sigirnost

Prema saznanjima Instituta za njemačko gospodarstvo, njemačka poduzeća bi bila nespremna u slučaju da stvarno dođe do ovakvog slučaja. „Plan B“ u slučaju prekida isporuke sirovina postoji tek u rijetkim slučajevima. Većina velikih poduzeća prati strategije zaštite, kao što su dugoročni ugovori s većim brojem dostavljača. Međutim, svako četvrto manje poduzeće nije pokrilo rizike nabavke, žali se direktor Hüther.

„Primjetno je, da mnoga poduzeća imaju saznanja o direktnoj nabavci sirovina, no jako malo njih zna za indirektnu, dakle, o tome koje sirovine su potrebne za proizvod koji prethodi njihovom“. Svaki treći voditelj ili predsjednik uprave ne zna koje sve sirovina sadrži njihov proizvod, dodaje Hüther.

Zahtjevi upućeni politici

Njemačka kancelarka Angela Merkel i kazahhstanski predsjednik Nursultan Nasarbajew

Njemačka kancelarka Angela Merkel i kazahhstanski predsjednik Nursultan Nasarbajew

Pored toga što poduzeća mogu učiniti po ovom pitanju, mnogi rizici na tržištu sirovina ipak se mogu riješiti samo političkim putem. Samo međunarodnim sporazumima o slobodnoj trgovini može se utjecati na protekcionizam, porez na izvoz i druge tendencije koje koče tržište, rezimiraju stručnjaci iz Instituta za njemačko gospodarstvo. Osim toga potrebno je uskladiti europske zakone o sirovinama i energiji, da bi se na međunarodnim pregovorima dobilo na težini.

Autorica: Sabine Kinkartz / Svjetlana Rezo

Odgovorna urednica: Zorica Ilić