1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za sada bez dogovora Zapada i Rusije

Nakon jučerašnjih neuspješnih razgovora Džona Kerija i Sergeja Lavrova o rješavanju krize u Ukrajini, danas (6.3.) se u Briselu sastaju lideri Evropske unije.

Lideri Evropske unije danas (06.03.) će u Briselu nastojati da sagledaju kako se može riješiti ukrajinska kriza, uključujući bar dijelom neminovnu saradnju s Rusijom. Zapad je povećao pritisak na Rusiju da bi došlo do „deeskalacije“ ukrajinske krize, a lideru EU, kako je najavljeno, odlučivaće o zavođenju sankcija ukoliko Moskva ne bude fleksibilna u odnosu na krizu u Ukrajini. Uoči tog sastanka, Evropska komisija saopštila je da će Ukrajini biti data bespovratna pomoć i krediti EU i evropskih banaka od 11 milijardi eura, ali pod uslovom da ukrajinska vlada provede reforme koje traži Međunarodni monetarni fond, uključujući mjere za „stezanje kaiša“, poput povećanja cijena gasa i električne struje, uz kresanja budžetskih subvencija i povećanje nekih poreza.

Štajnmajer: Još bez dogovora, pred nama su teški dani pregovora

Štajnmajer: Još bez dogovora, pred nama su teški dani pregovora

U Briselu se sa pažnjom očekivao ishod razgovora šefova diplomatija SAD i Rusije, Džona Kerija i Sergeja Lavrova u Parizu, ali je on završen bez konkretnih rezultata. Iako je bilo najavljivano, dogovor oko formiranja svojevrsne kontakt-grupe nije postignut. „Još nismo došli do odgovarajućeg zajedničkog formata za razgovore o srednjoročnom i dugoročnom rješenju krize“, izjavio je u Parizu ministar spoljnih poslova Njemačke Frank Valter Štajnamajer.

Zapad i Rusija nastaviće pregovore o ukrajinskoj krizi da bi pokušali da utvrde plan za okončanje krize. Poslije sastanka u Parizu, šefovi američke i ruske diplomatije su kasno sinoć rekli da su se složili da narednih dana nastave razgovor. Sergej Lavrov je pomenuo potrebu da se razmotri „kako pomoći stabilizovanje i normalizaciju stanja, i prevazilaženje krize“, dok je Džon Keri predvidio „intenzivne razgovore“ narednih dana. Lavrov je poslije sastanka sa svojim američkim kolegom Džonom Kerijem rekao da su se „saglasili da pomognu Ukrajincima da sprovedu sporazume (zaključene u Kijevu) 21. Februara“. Ti sporazumi predviđaju osnivanje vlade nacionalnog jedinstva, povratak na Ustav iz 2004. i prevremene predsjedničke izbore.

Rasmusen: Zamrznuta saradnja sa Rusijom, pojačano partnerstvo sa Ukrajinom

Rasmusen: Zamrznuta saradnja sa Rusijom, pojačano partnerstvo sa Ukrajinom

Po jednom američkom diplomati, Keri je tražio od Lavrova da Rusija i Ukrajina „direktno razgovaraju“, iako predsjednik Rusije Vladimir Putin odbija da, kao ukrajinskog predsjednika, prizna bilo koga osim Viktora Janukoviča koji je svrgnut 22. februara. Putin je inače u srijedu sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao telefonom o „scenarijima“ za „normalizaciju“ stanja u Ukrajini, saopštio je Kremlj.

NATO zamrzava saradnju sa Rusijom

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je danas da će taj vojno-politički savez odgovoriti na rusku vojnu intervenciju u Ukrajini tako što će otkazati većinu sastanaka i preispitati sve vrste saradnje s Rusijom. Rasmusen je u sredu rekao da su ambasadori 28 zemalja NATO, poslije sastanka sa ruskim zvaničnicima, odlučili da obustave planiranje jedne zajedničke misije, i sve civilne i vojne sastanke. Rasmusen je naveo da se, zbog ruske intervencije na ukrajinskom poluostrvu Krimu, „preispituje kompletan opseg saradnje NATO-a i Rusije“ i dodao da je Alijansa, takođe odlučila da „pojača svoje partnerstvo sa Ukrajinom“.

Također, američka vlada preduzela je mjere da podrži odbranu američkih saveznika u Evropi. Govoreći u Odboru Senata Kongresa SAD za oružane snage, sekretar za odbranu Čak Hejgel rekao je da SAD ubrzavaju obuku poljskih vazduhoplovnih snaga i da povećavaju učešće američkih snaga u nadzoru vazdušnog prostora baltičkih zemalja. Hejgel je rekao da SAD potvrđuju privrženost saveznicima u Srednjoj i Istočnoj Evropi, od kojih su neki proveli decenije pod sovjetskom vlašću. Senatori pripremaju prijedlog zakona o uvođenju sankcija protiv ruskih državnih zvaničnika i izvozne industrije kao što je petrohemija, ali žele da se o tome dogovore sa evropskim vladama.

Rusija već plaća cijenu zbog intervencije

Barak Obama i Dejvid Kameron ocenili su u sredu (5.3.) da je stanje u Ukrajini „neprihvatljivo“ i da Rusija već plaća cijenu svoje intervencije, saopštila je Bijela kuća poslije razgovora dvojice lidera. Predsjednik SAD i britanski premijer su „izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog očiglednog ruskog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i obojica su ukazala da je sadašnje stanje neprihvatljivo“, saopštila je kancelarija američkog predsjednika.

„Rusija je već počela da plaća cijenu svog postupka time što opada povjerenje investitora“, uvjerava Bijela kuća. Dauning Strit je podvukao da su dva saveznika saglasna o potrebi da međunarodna zajednica „nastavi da zajedno radi na deeskalaciji i da odvrati Rusiju od toga da ode još dalje“. Kameronov predstavnik za štampu ukazao je da ruske vlasti „još nisu povukle svoje trupe u baze i odbijaju da priznaju privremenu vladu u Kijevu, dok je stanje na terenu i dalje izuzetno napeto“.

Merkel-Putin: telefonski razgovori o scenarijima za normalizaciju stanja

Merkel-Putin: telefonski razgovori o scenarijima za normalizaciju stanja

Preuređenje Ukrajine?

Evropski zvaničnici i vlade veoma su zabrinuti zbog ukrajinske krize, jer se smatra da zasad nema znakova da popušta zategnutost na Krimu i u „proruskim“ istočnim dijelovima Ukrajine. Ipak, preovladava uvjerenje da „niko ne želi, niti se sprema za rat“, i da bi kriza postepeno mogla da se smiri nekom vrstom pregovora i sa Rusijom. Jer, kako se ukazuje u zapadnim medijima, treba da se vidi i na šta je tačno mislio ruski predsjednik Vladimir Putin koji je rekao da Rusija ne želi da pripoji Krim, već samo da institucionalno obezbjedi zaštitu ukrajinskih Rusa. Tako su se pojavile i prve zamisli o unutrašnjem državnom preuređenju Ukrajine – od izjave prelaznog ukrajinskog premijera Jacenjuka da bi Krim mogao dobiti mnogo veću autonomiju, do stava njemačke kancelarke Angele Merkel da bi Ukrajina mogla biti uređena i kao federalna država, s istočnim i zapadnim dijelom.

idj/agencije

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović