Za one koji ne vole mercedese - biciklistička karta Berlina

Na sastanak u berlinskoj četvrti Kreuzbergu Slaven Rezić stigao je – razumije se – biciklom. Tu se rodio, proveo djetinjstvo, školovao, naučio voziti bicikl i od tada s njega više ne silazi. Premda u Hercegovinu, odakle mu potječu roditelji, odlazi vrlo rijetko, dobro govori hrvatski. Ideja da prvi načini plan staza za bicikliste u Berlinu i okolici došla mu je spontano: "To se dogodilo slučajno, na početku je to bio samo program u kojem sam zapisao gdje sam sve vozio biciklom, gdje su bile dobre ulice za bicikliste, a gdje loše..."

Od 10.000 berlinskih ulica tri četvrtine obuhvaćene su programom "bbbike" što ga je Rezić na istoimenoj internetskoj stranici počeo razvijati još sredinom devedesetih godina. Kako bi dobili opis puta, korisnici – kao i kod vodiča za motorna vozila – moraju odrediti početnu ulicu i cilj te obilježja staze. To je važno, ako bi primjerice htjeli izbjeći semafore ili ne žele voziti makadamskim i neosvijetljenim cestama. No, to nije sve: "Mogu pogledati kartu sa svojom rutom, a mogu i skinuti tu rutu, staviti je na svoj GPS uređaj i zatim voziti po tome."

Bicikl kao opredjeljenje

Većinu biciklističkih staza po Berlinu ovaj je 37-godišnji diplomirani informatičar i sâm prošao. "Nisam svima, ali jesam najvećim brojem njih. Korisnici koji se služe programom su mi pomogli u tome – neki manje, neki više."

Cilj je upotpuniti taj popis staza koji se već počeo širiti i na djelove Brandenburga – posao za koji je potrebno mnogo strpljenja i vremena: "Za svaku ulicu moram sakupiti podatke, na primjer je li pogodna za bicikliste, je li kolnik dobar, radi li se o glavnoj ili sporednoj ulici, postoji li biciklistička staza, gdje su semafori i tako dalje."

No, stalno usavršavanje vodiča ne pada mu teško. Slaven Rezić, naime, nije samo strastveni informatičar nego i oduševljeni biciklist: "Najduža jednodnevna vožnja je bila oko Berlina – gotovo 230 kilometara. A kada sam bio na godišnjem odmoru u Poljskoj, Litvi i Latviji, za dva tjedna sam ukupno prevalio 1.100 kilometara."

Navala na Slavenov internetski vodič za bicikliste osobito je velika kada zasja sunce i izletnike izmami u prirodu: "Ljeti na stranici zabilježimo otprilike između 1.000 i 2.000 posjeta dnevno, a zimi puno manje – možda 100 posjeta dnevno."

Idealizam, a ne zarada

Program "bbbike" odavno se pročuo i u drugim njemačkim gradovima. Tako je Slaven Rezić po narudžbi uprave bavarske prijestolnice izradio elektronski vodič za München, a njegov je plan biciklističkih staza poslužio i kao uzor za slične projekte u Bremenu, Stuttgartu, pa čak i u cijeloj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. Za program su u međuvremenu zanimanje pokazali i Nizozemci. O njegovoj inovativnosti već neko vrijeme svjedoči i odličje berlinske senatorice za razvoj grada: "To je nagrada 'Berlin – grad bicikla', prvi put dodijeljena za 2007. godinu. Njome se pohvaljuju ljudi koji su pomogli u razvoju biciklizma u Berlinu."

Slaven, koji se profesionalno bavi razvojem softwarea za mobitele, ponosan je što je njegov Routenplaner kao plod hobija, a ne želje za zaradom, besplatan i otvoren za svakoga. "Program je takozvani Open Source, što znači da svatko tko je zainteresiran može i podatke i program skinuti s interneta, može pogledati kako je on napisan, a može i doprinijeti programu. To je sve nekomercijalno."

Jer, programersko iskustvo njemu je važnije od materijalne dobiti, zaključuje ovaj simpatični Berlinčanin, sjeda na bicikl – i ode.