1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za Makedoniju više nema nazad

Makedonski političari odavno su pojeli „mrkvu“, sada je vrijeme za „štap“. Vrijeme je za jasne i nedvosmislene poruke i akcije Evropske unije i SAD jer – u pitanju je budućnost te zemlje, smatra Boris Georgievski.

Za Makedoniju i njene građane više nema nazad. Ono što se do prije nekoliko dana ili mjeseci moglo definisati kao politička kriza, nakon proglašenja amnestije i raspisivanja izbora preraslo je u borbu za budućnost te zemlje.

Budućnost Makedonije neće biti odlučena na izborima 5. juna, ali bi se trebalo nadati da neće biti odlučena ni na ulici. Bila bi to katastrofa za zemlju koja je ionako već na koljenima. Ako je i bilo dilema nakon tzv. „bombi“ opozicije (objavljivanje snimaka za koje se tvrdi da ih je načinila makedonska tajna služba, prim. red), sada je postalo kristalno jasno da su Makedonske pravne institucije samo produžena ruka duboko korumpirane i kriminalizovane partijsko-političke elite. Čak ni strani mediji više se ne libe da koriste izraz kao što je „kriminalna banda“, a spisak amnestiranih predsjednika Đorđa Ivanova predstavlja samo objavljivanje njihovih imena.

Politička, institucionalna i moralna kriza u koju je potonula Makedonija, zahtijeva ozbiljne napore međunarodne zajednice koja je tokom godina umalo postala saučesnik autoritarnog makedonskog režima. Ni Evropska unija, ni Sjedinjene Američke Države sada više ne bi smjele da imaju nikakve dileme.

Istovremeno, bombastične izjave zvanične Moskve o makedonskoj krizi ne bi trebalo nikoga da zabrinu. Naprotiv, ponašanje Rusije samo olakšava makedonskoj javnosti, ali, što je još važnije, i međunarodnoj zajednici i tamošnjoj javnosti, da lakše definišu ko je ko u Makedoniji i da sa više usredsređenosti počnu da rade na rješenjima.

Jedini efekat koji ima saopštenje ruskog Ministarstva spoljnih poslova jeste opovrgavanje propagande koju u Sjedinjenim Državama šire lobisti vladajuće VMRO-DPMNE da je makedonska opozicija povezana sa Moskvom.

Politika koja „nit' smrdi, nit' miriše“

Prvi korak je napravljen prošle nedjelje kada je nekoliko makedonskih predstavnika ambasadora u državama-članicama Evropske unije pozvano na razgovor gdje im je bilo izraženo duboko neslaganje sa postupcima njihove političke elite. Makedonski v.d. ambasador u Berlinu imao je tako priliku da čuje da potezi predsjednika Ivanova nemaju nikakve veze s vladavinom prava i da amnestija predstavlja odlučujući udarac Sporazumu iz Pržina.

Ovog vikenda ambasadori u Skoplju još jednom su pokušati da tu istu poruku prenesu i makedonskim političkim liderima, a već danas (18.4.) Makedonija je na dnevnom redu Savjeta ministara u Briselu.

Ni minimum od tri osnovna preduslova za održavanje izbora 5. juna – čišćenje biračkih spiskova, fer medijsko predstavljanje i odvajanje partije od države – nije ispunjen. Zato je malo vjerovatno da će vodeće države Evropske unije te izbore da prihvate. Pitanje je, ipak, da li će to one reći i javno.

Najave uvođenja sankcija vodećim političarima u Makedoniji i izolacija zemlje, za sada ostaju samo verbalne prijetnje. Posljednji apel komesara EU Johanesa Hana strankama i organizacijama civilnog društva da se vrate za pregovarački sto, samo potvrđuje prethodni utisak da je riječ o politici Evropske unije koja „nit' smrdi, nit' miriše“. Evropska komisija nema procjenu toga kuda ova kriza vodi, niti kako je riješiti. Strahuje se od nove eskalacije međuetničkih odnosa. Ponašanje albanske Demokratske unije za integraciju (DUI), koja participira u vladi, ocjenjuje se u najmanju ruku kao „čudno“, a događaji u Kumanovu u maju 2015. godine podsjetnik su koliko lako makedonske službe mogu da organizuju neki novi sukob. Situaciju dodatno komplikuje izbeglička kriza na južnoj granici, iako su njemački i zvaničnici EU u više navrata ponavljali da zbog nje „neće biti nikakvih popusta“.

Nema više mrkve!

Iako je u SAD izborna godina, a Evropske unija pocijepana ozbiljnim unutrašnjim problemima, pomoć u pronalaženju rješenja za makedonsku krizu za njih ne bi trebalo da bude preveliki „zalogaj“. Lokalni političari odavno su pojeli „šargarepu“, tako da je sada vrijeme za „štap“. Vrijeme je za jasne i nedvosmislene poruke i akcije. Komesar Han ovoga puta će morati da ostane dosljedan tvrdnji sa Twittera njegovog šefa kabineta: „EU nikada neće praviti kompromis kada je riječ o slobodi i demokratiji. Nadam se da će to razumjeti i rukovodstvo u Skoplju.“

Brunnen mit Alexander dem Großen in Skopje

Skopje: Lokalni političari odavno pojeli „mrkvu“, tako da je sada vrijeme za „štap

Ključna u tom smislu jeste uloga makedonskih građana. Masovan, miran i dostojanstven građanski protest protiv kriminalne vlasti najbolji je način da se pokaže da u Makedoniji postoji kritična masa koja može da izvuče zemlju iz krize i vrati je tamo gde joj je i mjesto – u porodicu demokratskih i slobodnih evropskih zemalja. Vrijeme je da, umjesto političara, partnerstvo sa slobodnim svijetom počnu da grade sami građani, jer radi se o njihovoj budućnosti. Evropska unija i SAD imaju moralnu obavezu da im u tome pomognu.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,19195883,00.html