Za ili protiv minareta

U Švicarskoj živi više od 400.000 muslimana. Oni smatraju da bi izgradnja minareta značila svojevrsno prihvatanje islamskih vernika u ovoj zemlji.

U hodniku kuće u Cirihu čuje se poziv na molitvu. Ipak, van kuće sve je tiho, ništa ne ukazuje na to da se kuća koristi kao džamija - nema minareta. Pripadnik ciriške Islamske zajednice, Mahmud El Gindi, otvorio je vrata svoje privatne džamije za javnost i nada se da će to doprinijeti promjeni stava prema islamu:

„Za nas je minaret simbol vjerske slobode. Ponekad se ljudi plaše islama ili muslimana, najviše zbog političkih dešavanja u svijetu. Ali ako dođu ovde i porazgovaraju sa ljudima videće da je islam miroljubiva religija, baš kao i sve ostale religije.“

Minaret (ni)je politički stav

Sa 400.000 muslimana u Švicarskoj, islam je najrasprostranjenija religija nakon hrišćanstva. Uprkos tome, u zemlji postoji samo četiri mala minareta, a zahtjevi za dozvolu za njihovu gradnju po pravilu se odbijaju. Član parlamenta i ključni čovjek u borbi protiv minaretaj, Urlih Šluer, kaže da su za njega minareti simbol šerijatskog zakona – obećani brakovi, odsjecanje ruku i kamenovanje:

„Minaret nije vjerski simbol, to je politički stav. To je pokušaj da se šerijatski zakon izjednači sa švicarskim zakonom, a oni su u potpunoj kontradikciji!“

Ipak, švicarsku Islamsku zajednicu čine ljudi koji su došli sa Balkana, ili iz Turske, a tamo se šerijatski zakon ne primJenjuje. Predsjednik Ciriške islamske asocijacije Taner Hatipoglu smatra da ono što je počelo kao debata o vjerskoj slobodi, koristi se da bi se izrazile predrasude prema Islamskoj zajednici.

„Ova kampanja je kampanja protiv islama i protiv muslimana! Islamska zajednica ovde je marginalizovana i verujem da je to veoma opasno!“

Vlada Švajcarske strahuje da bi rezultat referenduma mogao da utiče kako na odnose unutar zemlje, tako i na spoljnopolitičke odnose sa muslimanskim zemljama. Mnogi smatraju da, šta god da se desi, prljava kampanja protiv minareta ostaviće gorak ukus u ustima 400.000 muslimana u Švajcarskoj.

Autori: Imogen Folks/Natalija Miletić

Odg. urednik: Zorica Ilić