1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za i protiv zakona o radu

Sindikati, koji se protive vladinom Prijedlogu zakona o radu, organizovali su proteste ovog četvrtka (30.7.15) u Sarajevu. Stručna javnost u BiH podijeljena je oko spornog zakonskog prijedloga.

Protesti u Sarajevu

Protesti u Sarajevu

Savez samostalnih sindikata BiH (SSS BiH) smatra kako je prijedlog zakona o radu vlade Federacije BiH „poguban“ za radnike, zbog čega je i pozvao na proteste ispred zgrade parlamenta FBiH. SSS Bih traži i smjenu Vlade Federacije BiH jer je, kako se navodi, „prijedlog zakona o radu utvrđen mimo razgovora sa socijalnim partnerima“.

„Mi smo naveli 26 stavki koje su posebno sporne u novom Prijedlogu zakona u radu. Ako taj zakon bude usvojen, bit će omogućeno lakše otkazivanje ugovora o radu, naročito radnicima sa promijenjenom radnom sposobnošću (invalidima II. kategorije) i sindikalnim povjerenicima, kroz institut sudske odluke. Uvodi se mogućnost otkaza radniku koji se vrati na posao nakon bolovanja dužeg od šest mjeseci, ako poslodavac kaže da je prestala potreba za njegovim radom, a smanjena je i otpremnina u slučaju tzv. tehnološkog viška radnika“, rekao je za Deutsche Welle predsjednik SSS BiH Ismet Bajramović.

Ranka Mišić

Ranka Mišić

Novi zakon o radu uskoro bi mogao biti donesen i u Republici Srpskoj (RS), čemu se protivi entitetski Savez sindikata. On optužuje Vladu RS-a i poslodavce da se zalažu za „nestanak općeg kolektivnog ugovora“. Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić kaže da je besmisleno donositi novi zakon „jer se i postojeći ne primjenjuje“. „Imamo kapacitet da se suprotstavimo novom zakonu o radu. Vlada RS-a mora znati da će se Savez sindikata Republike Srpske svim legitimnim, a ako bude potrebe i manje legitimnim i legalnim sredstvima, suprotstaviti ataku na stečena radnička prava“, rekla je Ranka Mišić za Nezavisne novine.

Zaštita radničkih prava ili privilegija u javnom sektoru?

Ekonomist iz Tuzle i direktor udruženja „Multi“ Admir Čavalić smatra da predstavnici sindikata ne podržavaju novi zakonski prijedlog „jer se njime nastoji izjednačiti položaj zaposlenih u javnom sa zaposlenima u privatnom sektoru“. Čavalić tvrdi da sindikati štite interese zaposlenih u državnoj administraciji i javnim preduzećima.

„Kroz ograničavanje trajanja kolektivnog ugovora cilj je da se barem minimalno promijeni privilegirani položaj zaposlenika u javnom sektoru FBiH. Sindikati ne štite prava, već privilegije i beneficije radnika u javnom sektoru. Samo se u tom kontekstu može razumjeti njihovo protivljenje najavljenim izmjenama koje u osnovi značajno poboljšavaju prava radnika, uz usklađivanje dijelova zakona sa EU (Evropskom unijom) regulativom i zahtjevima savremenog poslovanja“, kaže Čavalić za Deutsche Welle.

Admir Čavalić podsjeća da su vlasti u Federaciji BiH izmjene Zakona o radu donijele kao uvertiru za provođenje za provođenje tzv. Reformske agende i da one predstavljaju „historijske korake u oblasti ekonomskih reformi BiH“. Zbog toga je, kako ističe, BiH potreban širi društveni konsenzus kako bi ih proveli, bez da se slijede kratkoročni interesi određenih grupacija ili „politički populizam stranaka“. Vlasti u Federaciji BiH tvrde kako je novi zakon o radu neophodan da bi se omogućili bolji uslovi za tržišno poslovanje. Slična zakonska rješenja razmatrana su i u prethodnim strukturama vlasti u Federaciji BiH.

Komentirajući ocjene da sindikat štiti samo zaposlene u javnom sektoru, predsjednik SSS BiH Ismet Bajramović je za Deutsche Welle kazao da „sindikat ne štiti javni sektor, nego radničku klasu BiH“. „Ovim zakonom o radu je objavljen rat radničkoj klasi. Šta da rade radnici koje poslodavac proglasi tehnološkim viškom? Na birou, ako ima sreće, doprinosi su mu uplaćeni za nekoliko mjeseci. Dobit će otpremninu od 2.000 KM, i od čega poslije da živi? Mi u BiH nemamo socijalne programe zaštite. Vlasti žele zakon o radu bez rješenja o socijalnom zbrinjavanju radnika“, kaže Bajramović.

Protesti u Sarajevu i transparent: Ko radi, umrijeće od gladi

Demonstranti poručuju vlastima da ne mogu čak ni od sadašnjeg rada živjeti, a kamoli ako im se radnička prava dodatno skrate

O pravima radnika i na internet mrežama

U raspravu o novom prijedlogu zakona o radu putem društvenih internet mreža uključile su se brojne javne ličnosti. Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća BiH i bivši radnik zeničke Željezare Sretko Radišić objavio je na svom Facebook profilu da „novi zakon o radu treba da poveća sigurnost radnog mjesta, kako se radnik ne bi osjećao ugroženim da mu u svakom trenutku prijete otkazom.“

„Rizici za gubitak posla danas su višestruko veći nego za otvaranje novog radnog mjesta i novo zapošljavanje. Poslodavcima su date kandžije u ruke, a sad im treba dati još jače da mogu da biju. Radnička prava nisu nikada bila na nižem nivou“, napisao je, između ostalog, Radišić na svom profilu.

Sretko Radišić

Sretko Radišić

On je za Deutsche Welle zatim rekao kako bi novi zakon o radu najviše mogao ugroziti one sa najmanjim primanjima. „Oni predstavljaju i najbrojniju kategoriju zaposlenika iz tzv. javnog sektora – zaposleni u obrazovanju, zdravstvu, policiji i pravosuđu. Bojim se da bi vlasti i poslodavci mogli prvo ugroziti upravo te kategorije zaposlenika. Pored toga, radnici u realnom (privatnom) sektoru ne mogu dovoljno da proizvedu i stvore novog prihoda kako bi pokrili potrebe javne potrošnje“, kazao je Radišić.

(Ne)rad u javnom sektoru

Zbog straha od gubitka posla i drugih represivnih mjera, zaposleni u javnom sektoru ne žele govoriti o svom radnom iskustvu ili prilikama na radnom mjestu. I bivši radnici iz ovog sektora svjedoče pod uslovom zaštite identiteta.

D. Dž. je radio u jednom javnom preduzeću koje trenutno ima finansijskih problema. Prema njegovom mišljenju, najveći problem je „višak zaposlenih u nekim sektorima“. „Drugo, mislim da se i postavka menadžera vrši po zahtjevima stranaka na vlasti. Kada je izvršena transformacija kolektiva, Upravni odbor, menadžment i sindikat odbili su prijedlog da se radni ugovori potpisuju na određeno vrijeme. Iz iskustva znam, a radio sam 40 godina u toj firmi, da se mnogi koji steknu status zaposlenika na neodređeno vrijeme 'vozaju' na poslu i koriste sve blagodeti i 'prava', a da praktično gotovo ništa ne rade! Takvi samo koštaju firmu, i nije ni čudo da su mnoga bh. javna preduzeća u problemima“, kaže D. Dž. za Deutsche Welle.

A. N., koji je radio u jednoj federalnoj općini, kaže da je problem u „višku radne snage“. „Tu se zapošljavaju uglavnom članovi porodica i prijatelji istaknutih i zaslužnih stranačkih ličnosti. U jednoj kancelariji sjede i po četiri službenika, a realno govoreći posla ima za jednoga. I obično jedan radi, a trojica više smetaju nego što rade“, kaže A.N.

Zakon o radu ne rješava suštinu problema

Politički analitičar Almir Terzić smatra da se bez sveobuhvatne reforme, koja će podrazumijevati i redefiniciju ustavnog ustrojstva BiH, ne mogu očekivati ni smanjenja javne potrošnje niti administracije. On podsjeća da preobiman i neodrživ javni sektor, a time i ogroman broj zaposlenih u administraciji na svim nivoima vlasti, proističe i iz nametnutih ustavnih (daytonskih) rješenja.

„Koraci koji bi doveli do uspostave funkcionalnije državne administracije garantirali bi ne samo njenu bolju efikasnost nego i značajno smanjenje i uštede javnog novca. Apsurdno je da država koja nema ni četiri miliona stanovnika istovremeno ima 14 vlada i 17 skupština na svim razinama vlasti u okviru kojih djeluje više stotina ministara i zastupnika i delegata u zakonodavnim tijelima. Novim ustavnim rješenjima kroz racionalizaciju prvenstveno kantona u FBiH osiguralo bi se ne samo smanjenje javne administracije i njena efikasnost nego i uštede više stotina miliona eura. Kantonalne administracije prati veliki broj javnih preduzeća čiji je osnivač i finansijer ta razina vlasti. Stoga niti se može niti će se do rješenja doći samo izmjenom ili usvajanjem novog zakona o radu“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

Preporuka redakcije