1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Za i protiv feredže

29. januar 2010

Feredža (potpuno pokrivanje žena) u većini zemalja zapadne Evrope se posmatra kao diskriminirajući odnos prema „ljepšem polu“. U Francuskoj sada razmatraju zabranu nošenja feredže, a o tome se razmišlja i drugdje.

https://p.dw.com/p/Ljzz
Sa ukrasima ili bez njih: Javnost zapadne Evrope uglavnom gleda negativno na ovakvu nošnju
Sa ukrasima ili bez njih: Javnost zapadne Evrope uglavnom gleda negativno na ovakvu nošnjuFoto: Dzevad Sabljakovic
Pogled na svijet kroz mrežu pred očima
Pogled na svijet kroz mrežu pred očimaFoto: Dzevad Sabljakovic

Javnu raspravu širom Europe pokrenula je preporuka parlamentarne komisije u Francuskoj da se u javnim i državnim ustanovama zabrani nošenje feredže, tradicionalne odjeće muslimanskih žena koja u potpunosti prekriva tijelo i lice. Komisija je istodobno predložila da se uz zakon usvoji o odgovarajuća parlamentarna rezolucija u kojoj bi se jasno osudilo nošenje takve odjeće. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, većina Francuza podržava zabranu.

Inače, potpuno prekrivanje tijela i lica je najekstremniji oblik sakrivanja žena od pogleda drugih. Sastoji se od halje dugačke do poda i vela od gustog materijala u kojem je samo ostavljen uzak prorez za oči. Tako se uglavnom odijevaju žene i djevojke u konzervativnim islamskim državama poput Sadijske Arabije, Afganistana ili Jemena.

Njemački političari su suzdržani

U Francuskoj je povedena rasprava o zabrani potpunog pokrivanja žena
U Francuskoj je povedena rasprava o zabrani potpunog pokrivanja ženaFoto: Dzevad Sabljakovic

Prijedlozi za zabranu takve nošnje su odjeka imali i u Njemačkoj, no političari su do sada bili vrlo suzdržani. Oni većinom osuđuju nošenje feredže, ali nisu za zakonsko sankcioniranje. Jedino su se pojedine publicistkinje i znanstvenice muslimanske vjeroispovjesti otvoreno izjasnile za uvođenje zabrane, barem u javnim i državnim ustanovama.

Bivša parlamentarna zastupnica Lale Akgün ističe: "Feredža je zatvor za tijelo, koji krši ljudska prava." No, stručnjaci i Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj upozoravaju kako bi to bilo neučinkovito, pa čak i besmisleno. Jer, kako procjenjuju, ovdje živi više od četiri milijuna muslimana, no manje od stotinu žena nosi feredžu.

Razlike u mišljenju u talijanskoj vladi

Burke su tradicija u konzervativnim islamskim državama
Burke su tradicija u konzervativnim islamskim državama

I u Danskoj ima zagovornika zabrane, a za nju se izjasnila i jedna od manjih članica vladajuće koalicije. Prijedlog da se zabrani nošenje feredže na javnim mjestima izazvao je pravi mali raskol i u talijanskoj vladi. Tako ministrica za ravopravnost Mara Carfagna izjavljuje kako je "potpuno saglasna" s prijedlogom zabrane u Francuskoj te izražava nadu da će i druge europske zemlje slijediti francuski primjer.

No, talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini je znatno oprezniji pa kaže da je načelno protiv zakonske zabrane: "To pitanje mora biti rješavano u jednom općem kontekstu, jednom nacrtu za integraciju." U Italiji još od 1975. postoji odredba prema kojoj se u javnim ustanovama nitko ne smije pojaviti maskiran - bilo velom, bilo motorističkom kacigom. U listopadu prošle godine desničarska Liga Nord je podnijela prijedlog zakona kojim se izričito zabranjuje nošenje vela iz vjerskih razloga. Osim tog, talijanskom parlamentu su predana još tri slična zakonska prijedloga.

Nakon minareta na referendumu i burka?

U brojnim državama EU se vodi slična rasprava kao i u Francuskoj
U brojnim državama EU se vodi slična rasprava kao i u FrancuskojFoto: AP

A u Švicarskoj dio političara nakon referenduma o minaretima planira predložiti i zabranu feredže. Kršćansko-demokratska stranka je u svom priopćenju kojim najavljuje zakonsku inicijativu naglasila da je feredža fundamentalistički simbol omalovažavanja žena.

Švicarska udruga bivših muslimana i socijaldemokratskog ženskog pokreta je pak najavila da će, ukoliko odgovarajući zakon ne prođe u parlamentu, pokrenuti inicijativu za raspisivanje referenduma o tom pitanju.

Autorica: Andrea Jung-Grimm/Agencije

Odg. ur.: A. Slanjankić