1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Za dobre susjede, za Grčku!

Susjedne zemlje Grčke odnos Atine prema njima često vide kao arogantan i ignorantan. Grčka bi međutim trebalo da se zalaže za solidarnost i podršku susjeda, smatra Aleksandar Andrejev.

Proteklih sedmica političari Sirize su u više navrata imali nespretne izjave u vezi sa susjednim zemljama. Jednom je bilo riječi o opasnosti „bulgarizacije Grčke“, drugi put nije moglo da se vjeruje da će Rumunija i Bugarska ostati u EU, dok će Grčka možda morati da je napusti. Potom je istaknuto i kako je nivo penzija na Balkanu koban za Grčku.

Takva poređenja susjedi ne vole. Ona se doživljavaju kao zlobna mješavina ignorancije i arogancije. Preopterećeni političari Sirize možda nisu tako mislili, ali su izgovorili to što se često misli u Grčkoj: da siromašni balkanski susjedi u Evropi zaslužuju manje poštovanja, pažnje i prosperiteta od Grčke. Skandal za sebe je to što takve nacionalističke predrasude, možda nerado, dolaze od strane ljevičarske vlade u Atini.

Andreev Alexander Kommentarbild App

Aleksander Andreev, urednik bugarske redakcije DW-a

Susjedi su solidarni

Naravno da se mnogi Grci ne slažu sa takvim izjavama političara Sirize. Isto tako nisu ni svi ljudi u susjednim zemljama uvrijeđeni ili ljuti na Grke. Naprotiv. Ljudi se solidarišu sa susjedima, mada ta solidarnost u sebi ima jednu neprijatnu antievropsku konotaciju. Posebno na internet portalima dominira mišljenje da su glavni krivci birokratija EU i banke, te da Grci ništa protiv njih ne mogu i da uvijek ispaštaju mali. Balkan je u prošlosti isuviše često bio žrtva političkih sukoba „Velikih“ i istorijsko sjećanje na ta gorka iskustva se mehanički prenosi na današnji dan. To opasno prenošenje nažalost može da naruši imidž EU upravo u zemljama koje su veoma važne za stabilnost na Balkanu.

Ima i zluradosti

Ništa manje opasan je jedan drugi stav prema Grčkoj, koji je takođe proširen u regionu. To je mješavina bijesa i zluradosti. Bijesa, jer mnogi bugarski ili rumunski penzioneri ne mogu da shvate grčke penzioneri, koji bez obzira na približno iste potrošačke cijene, svoje mnogo veće penzije vide kao svetinju. I zato što su godinama ispaštali pod mnogo strožijim mjerama štednje, nego što su one koje su kreditori propisali Grčkoj. Zluradost proizlazi iz tog nejedankog tretmana, ali i iz istorijskog iskustva. To su „Vizantinci“, kako su se u regionu vijekovima nazivali oni koji su navodno lukavstvom prevarili svoje susjede. I taj kliše se koristi za objašnjenje trenutne krize.

Dobri susjedi su uvijek potrebni. Naročito u krizi.

Ipak postoje i pragmatični pristupi, od Turske, do Hrvatske i Rumunije. Tako postoji briga o poslovnoj saradnji, zajedničkim energetskim projektima, kao i za prekogranično bankarstvo, u čemu važnu ulogu imaju grčke banke. Postavlja se i pitanje u kojoj mjeri će se kriza odraziti na turizam, te kakve su mogućnosti za sezonski rad u Grčkoj. Takve pristupe treba pozdraviti. Jer oni su ispravan put za prevazilaženje netrpeljivosti i istorijskih predrasuda. A za Grčku su trenutno dobronamjerni susjedi spremni na pomoć važniji nego ikada. Toga bi Atina morala češće da se sjeti.

Preporuka redakcije