1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Za Boga, Rusiju i pola Kosovskog polja

Odnos Srpske pravoslavne crkve prema pitanju Kosova, te sudbina Jovanke Broz neke su od tema o kojima piše štampa na njemačkom jeziku.

default

Hram Svetoga Save u Beogradu

„U Beogradu se često može čuti da je u Srbiji nemoguće dugoročno uspješno voditi politiku protiv pravoslavne crkve. Da bi se povjerovalo u ovu tvrdnju čini se da je dovoljno reći da je i Habermasov učenik, bivši premijer Zoran Đinđić, koji je ubijen 2003. godine, pred kraj svog života tražio taktički način da okrene leđa Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Srpske vladike su utjecajne prije svega onda kada se ne upliću direktno u politiku, već onda kada samo opominju i upozoravaju. No u svom pokušaju da izvrši neposredni utjecaj Srpska pravoslavna crkva je već pretrpila brodolome. Tako je bilo u aprilu ove godine uoči glasanja srpskog parlamenta o ugovoru o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, koji je postignut pod okriljem EU. Uoči održavanja rasprave o ovom ugovoru Sveti sinod je upozorio poslanike da odbace ugovor u ime 'Boga, istorije srpskog naroda i vlastite savjesti'. No kada se koncem aprila glasalo o ugovoru, 173 od 250 poslanika je ipak prihvatilo ugovor. Bio je to znatan poraz za vladike. Patrijarh Irinej u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) komentirao je to suzdržano: 'Crkva nema vojsku ni oružje da bi se borila za svoje ideje. Ona je rekla ono što misli. Mi smo u naše ime i u ime vjernika rekli da je ugovor za nas neprihvatljiv'.

Serbien Kirche neuer Patriarch Irinej Gavrilovic

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej

Onaj ko se pažljivije bavi držanjem crkve doživjeti će iznenđaenja. Očito je da među nekim vladikama postoji znatna sklonost ka tome da se prizna nezavisnost Kosova kako bi se u najmanju ruku ostvarila njegova podjela, dakle da sjeverni dio Kosova u kojem živi većinsko sprsko stanovništvo pripadne Srbiji“, piše FAZ.

List osim toga navodi da se patrijarh Irinije u avgustu tokom posjete Rusiji, nakon susreta sa predsjednikom Vladimirom Putinom, zahvalio Moskvi ne samo zbog podrške koju pruža u cilju zaštite svetih srpskih gradova na Kosovu polju. Prema navodima beogradskih medija, koje crkva nije demantirala, Irinej se Putinu također zahvalio i za tvrdokorno držanje Moskve u pitanju Kosova: 'Naš narod ima sljedeću izreku: Prvo Bog, a onda Rusija. Osim Bogu mi još vjerujemo samo Rusiji'. O spremnosti da se razgovara sa kosovskim Albancima u Moskvi nije bilo govora za razliku od drugih prigoda u kojima se to spominjalo. Stoga je teško prepoznati jasnu liniju u očitovanjima Srpske pravoslavne crkve. Možda je razlog u tome da jedna takva jasna linija zapravo ne postoji,“ piše FAZ.

Život iz inata

Neue Zuercher Zeitung u tekstu pod nazivom „Život iz inata“ piše o Jovanki Broz.

Jovanka Broz Belgrad Serbien ARCHIV 2000

Jovanka Broz na Titovom grobu u Kući cvijeća

„Niko nije šarmantnije i blistavije od nje predstavljao Jugoslaviju. Jovanka Broz je svoju ulogu prve dame obavila perfektno. Ona je uz Josipa Broza Tita desetljećima bila simbol pokreta nesvrstanih koji je bio alternativa blokovskoj podjeli svijeta tokom Hladnog rata. No to je već odavno istorija. Tito je umro 1980. godine, a ideja o višenacionalnoj jugoslovenskoj državi desetljeće kasnije. Jovanka Broz je ostala sama, a o njenom braku sa Titom su kružile brojne glasine, dok je njeno napredovanje u vrh vladajućih krugova u Jugoslaviji onemogućeno njenim guranjem na margine društva,“ piše NNZ.

Jovanka je, kako piše list, ponovo dospjela u žižu javnosti zbog narušenog zdravlja. „Sudbina Titove udovice, kojoj nikada nije dokazano da je prekršila neki zakon, izazvala je ipak suosjećanje i izvan granica Srbije. Desetljeće ratnih sukoba, eksplozija nacionalizma, kao i posebno bolna ekonomska kriza na Zapadnom Balkanu posljednjih godina su doveli do toga da se naslijeđe titoizma i socijalizma u brojnim mjestima promatra u nešto boljem svjetlu. Nisu samo nostaligičari ti koji sada govore kako je tada bilo bolje nego danas. Ova pozitivna reinterpretacija je dobra i za Jovanku, jednog tihog borca, koja je svoju sudbinu tokom četiri desetljeća podnosila bez glasnih osuda,“ zaključuje NZZ.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić