1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zašto zebemo?

Svi ljudi zebu, svejedno u kojem dijelu Zemlje živjeli, svejedno je li to Grenland ili Afrika. Ali šta se u ljudskom tijelu događa kad zebemo? I - štiti li nas salo ziista od hladnoće? Zebu li žene više od muškaraca?

"Meni brzo ozebu uši."

"Prvo mi je hladno po grudima, onda su mi hladne ruke, noge i na kraju glava."

Nevjerovatno, ali istinito. Dvojica desetogodišnjaka zebu različito. Ljekar sportske medicine Joahim Lač sa Fakulteta za sport u Kelnu objašnjava uzroke: "Svaki čovjek u koži ima senzore za hladno i toplo. S obzirom na raspodjelu tih senzora svaki čovjek različito doživljava temperaturu." Kod pojedinaca je više senzora u ušima i njima se brzo smrzavaju uši. Kod drugih je više senzora u drugim dijelovima tela. Osim toga ljudi imaju različiti broj senzora.

Prosječna temperatura ista

Grenland

Ljudi na Grenlandu isto zebu kao i u ostatku svijetu

Svejedno gdje čovjek živi, na jugu ili sjeveru, u Sahari ili na Grenlandu – prosječna tjelesna temperatura je kod svih ljudi ista. “Svi imamo temperaturu tijela od oko 36,5 stepeni – ona može da varira od čovjeka do čovjeka. Ako temperatura prijeđe 42 stepena Celzijusa, to je opasno po život. Takođe je opasno ako se tjelesna temperatura spusti ispod 30 stepeni", kaže doktor Lač.

Naježena koža

Koža se može naježiti i od promaje

U tom slučaju vitalni organi kao što su srce i mozak ne rade punom snagom. Nastupa nesvjestica, a u najgorem slučaju i smrt zbog hladnoće. I tako naše tijelo brzo šalje alarm sa porukom: smrzavam se, odnosno zebem. Čak i promaja može da djeluje tako da nam se naježi koža. "Jeza je relikt iz vremena kada su ljudi još bili prekriveni gustom dlakom. Sve dlake imaju majušni mišić na mjestu gdje izrastaju iz kože. Taj mišić se skuplja na hladnoći i uspravlja dlake na tijelu.”

Salo ne štiti od hladnoće?

Mišić to čini kako bi stvorio topli vazdušni sloj između dlaka i prostora gdje ih nema. A tamo gdje nema dlaka, stvara se jeza. Takođe se aktivira još jedna zaštitna mjera kod osjećanja hladnoće. To je cvokotanje, kaže doktor Lač. “Tijelo primjećuje da mu je potrebna toplota. I tada počinju da se tresu mišići. Naša donja vilica je prilično labavo pričvršćena sa dva mala zgloba i sa jakom muskulaturom koja je potrebna pri žvakanju. Ti mišići počinju da drhte i da rade. S obzirom da je donja vilica tako pokretna, ona se relativno brzo trese."

Menschen Personen dicke Menschen MAK0515 drei Männer dicker Bauch Dicker Mann 2520 drei Männer dicker Bauch Mann. foto: PA, 2007

Ovo salo neće pomoći, to može samo kretanje, tvrde ljekari

Drhtanjem se pokreću mišići, prokrvljenost je bolja i tako nam postaje sve toplije. Mnogi ljudi vjeruju da malo sala na kostima pomaže kad je hladno. Ali to nije tačno. Doktor Lač kaže da punijim osobama salo malo pomaže i da za jedan do dva stepena mogu bolje da podnesu hladnoću, ali ne više od toga. Ljudima koji se brzo smrzavaju doktor Lač savjetuje: "Manje sala, a više kretanja.”

Autorke: Babete Braun / Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić