1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto su Afganistanci podozrivi prema Pakistanu?

Većina Afganistanaca talibane dovodi u vezu s Pakistanom, a Islamabad krivi za potpirivanje sukoba u njihovoj zemlji. Gdje počiva uzrok konstantne netrpeljivosti dvije susjedne zemlje?

Mnogi Afganistanci euforično su primili vijest o smrti Hamida Gula, bivšeg šefa pakistanske obavještajne službe, početkom proteklog mjeseca. Ljudi su čak izlazili na ulice Kabula i drugih većih afganistanskih gradova, kako bi pjesmom i plesom proslavili smrt čovjeka kojeg su zvali "koljačem Afganistanaca".

Gulova uloga kao šefa pakistanske vojne policije (ISI) tokom rata u Afganistanu 80-tih nije nepoznata. Čovjek koji je u Pakistanu slavljen kao "ratni heroj", blisko je surađivao sa Amerikom i drugim zapadnim zemljama u nastojanjima da pomrsi račune Sovjetima u Afganistanu. No ono što se Afganistancima najviše zgadilo u njegovom slučaju, bila je Gulova istovremena podrška afganistanskom gospodaru rata Gulbeddinu Hikmetyaru u borbi protiv pro-sovjetskih snaga i protiv bivših afganistanskih predsjednika Najibillaha (1987-92) i Burhanuddina Rabbanija (1992-96).

"Gul i ISI nijednoj afganistanskoj vladi nisu dozvoljavali da uspije nakon što su se sovjetske snage povukle iz zemlje", kaže Farooq Sulehria, pakistanski istraživač i novinar, koji danas živi u Londonu. "Bila je to jedna od najgorih epoha u historiji Afganistana, a Gul je bio kreator svega toga".

Gul se iz službe povukao 1992. godine, ali je nastavio podržavati pro-islamabadske grupe u Afganistanu. Zadržao je i jake veze u obavještajnoj službi, koja je do 1994. godine već počela obučavati i naoružavati sve snažniji talibanski pokret. Sve do smrti, 15. augusta ove godine, Gul nije prestajao podržavati talibane, al-Kaidu i druge džihadističke pokrete, poput Islamske države.

Afghanistan Anschlag am Flughafen Kabul

Predsjednik Ghani izrazio je ljutnju prema Pakistanu nakon serije bombaških napada u Kabulu, početkom augusta ove godine

Hilaman Katawazai, stanovnik afganistanske pokrajine Paktika, bio je među onima koji su proslavljali Gulovu smrt. "Ljudi su se radovali zbog njegove smrti. Pozvali su i mene da im se pridružim u uličnoj proslavi, jer svi smatraju da je Gul bio taj koji je kreirao afganistanski rat", kaže on.

"Kada je bivši pakistanski diktator Zia-ul-Haq umro, afganistanci su žalili za njim. Nismo znali ko je bio Zia-ul-Haq i šta je njegova zemlja radila protiv nas. Sada kada znamo namjere pakistanske vojske i ISI-ja, radujemo se smrti svakoga za koga mislimo da je odgovoran za naš jad", naglašava Katawazi.

Historija nepovjerenja

"Prošlost je pokazala da je Pakistan uvijek želio slabu vladu u Afganistanu kako bi se održao kao jedini medijator međunarodne zajednice za krizu u svom susjedstvu", tvrdi Ahmad Zia Ferozpur, profesor na Balkh univerzitetu, te dodaje da je Pakistan bio zadovoljan stanjem u Afganistanu samo za vrijeme talibanskog režima.

"Islamabad je 2001. godine, pod pritiskom međunarodne zajednice, pristao da se pridruži kampanji protiv talibana, ali je nastavio dvostruku igru podržavajući istovremeno islamističke pobunjenike, ali i međunarodne napore u Afganistanu", naglašava Ferozpur.

U svakom slučaju, dodaje Ferozpur, ljutnja Afganistanaca odnosi se isključivo na pakistanske vojne strukture i ISI, a ne i na pakistanski narod.

Kako tvrdi Sadaf Gheyasi, afganistanski novinar i aktivista, društveni mediji igraju veliku ulogu u tome kako Afganistan danas vidi Pakistan. "Afganistanska vlada je podastrla uvjerljive dokaze o miješanju Pakistana u afganistansku politiku putem društvenih medija", kaže on.

No, stvari se mogu promijeniti, smatra Shukria Barakzai, članica afganistanskog parlamenta. "Ono što tražimo od Pakistana nije nemoguće - želimo da Islamabad potpiše prelazni sporazum s Afganistanom i da se prestane uplitati u pitanja sigurnosti Afganistana", kaže Barakzai za DW i dodaje: "Afganistan je s Pakistanom iskušao sve opcije. Ukoliko Pakistan ne promijeni svoju politiku naša posljednja opcija će biti da se obratimo Vijeću sigurnosti UN-a".

Pakistanischer Armeechef Raheel Sharif mit afghanischem Präsidenten Ashraf Ghani

Ljutnja Afganistanaca odnosi se na vojne i obavještajne strukture Pakistana, a ne na narod

Mirovni proces

Islamabad, s druge strane, tvrdi da je spreman na suradnju. Odbacuje optužbe da se miješa u unutrašnju politiku Afganistana i naglašava da samo želi olakšati mirovni proces. Unatoč uspješnim mirovnim pregovorima koje je Pakistan posredovao između afganistanske vlade i talibana, nije načinjen neki bitniji korak. Afganistanski predsjednik Asraf Ghani nedavno je napao Islamabad zbog neskrivene nezainteresiranosti da surađuje u pregovorima.

"Pakistan bi trebao imati razumijevanja za situaciju u Afganistanu i imati iste standarde prema pitanjima terorizma u Afganistanu kakve ima i za terorizam na vlastitoj teritoriji", nedavno je izjavio Ghani i dodao da bi pregovori s talibanima isključivo afganistanski proces.

Ghani je također izrazio ljutnju prema Pakistanu zbog serije bombaških napada prije nekoliko sedmica, u kojima je ubijeno nekoliko desetina ljudi. Istovremeno je okrivio Pakistan za nesposobnost da spriječi islamističke militante u planiranju i izvršavanju terorističkih napada sa njegovih teritorija.

"Nadali smo se miru, ali s pakistanske teritorije je proglašen rat", izjavio je Ghani na konferenciji za novinare početkom augusta.

Ipak, slabe su šanse da ljutnja Afganistanaca utječe na promjenu pakistanske politike prema Afganistanu, s obzirom na to da pakistanske civilne i vojne strukture još uvijek talibane smatraju strateškim saveznikom. Islamabad vjeruje da bi predstavnici islamističkih grupa trebali učestvovati u radu afganistanske vlade. Neutralni promatrači smatraju da pakistanske vjne strukture nastoje obnoviti utjecaj u Kabulu kakav su imali prije nego što su Sjedinjene Američke Države i zapadni saveznici oborili pro-pakistanski talibanski režim u Afganistanu 2001. godine.

Afghanistan Taliban

Većina ljudi u Afganistanu vjeruje da Pakistan još uvijek podržava talibane

Matt Waldman, predavač na Univerzitetu Harvard, koji se bavi istraživanjem afganistanskog sukoba, vjeruje da se Pakistan neće tako lako odreći podrške talibanima. "Dokazi ukazuju na to da Pakistan nije bitnije promijenio svoju politiku prema Afganistanu", izjavio je Waldman za DW.

Siegfried O. Wolf, stručnjak za političke nauke na univerzitetu u Heidelbergu ima slično mišljenje. Smatra kako nekoliko elemenata unutar pakistanskih sigurnosnih struktura još uvijek vjeruje da bi talibani mogli pomoći i u iskorjenjivanju indijskog prisustva u Afganistanu.

Političko dvorište

No, nasuprot takvim nastojanjima, veze Kabula s Nju Delhijem su se čak i popravile, što iritira zvaničnike u Islamabadu. Dok je Indija aktivna u izgradnji Afganistana još od 2001. godine, uloga Pakistana u tom pogledu je zanemarljiva, tvrdi Sulehria. "Pružajući podršku talibanima, Islamabad je doprinio razaranju Afganistana. Često posjećujem Kabul i mogu reći da je Pakistan jako nepopularan u Afganistanu. Žalosno je što Islamabad nije spreman promijeniti kurs", kaže on.

Sulehria naglašava da se Afganistan dosta promijenio posljednjih godina, i da objektivna realnost i subjektivni faktori više ne idu u korist Pakistana. "Pakistan sada više neće moći diktirati uvjete afganistanskim vlastima i ostatku svijeta. Mislim da je Pakistan već izgubio ovaj "posrednički" rat.

"Kabul sada održava prijateljski odnos s Nju Delhijem, dok Islamabad nastavlja podržavati talibane. Pakistan želi promijeniti takav scenario i Afganistan ponovo dovesti u svoje političko dvorište", zaključuje Sulehria.

Ashraf Ghani trifft Indiens Ministerpräsident Narendra Modi in Neu-Delhi

Pakistanu se ne sviđa ideja o vladi u Kabulu koja je spremna graditi prijateljske odnose s Indijom

Pakistan - žrtveno janje?

Pakistanska vlada tvrdi da je afganistanskim zvaničnicima lako krivicu za vlastiti neuspjeh svaljivati na Pakistan. Kako neki analitičari smatraju, afganistanski političati moraju se nekako opravdati svome narodu, a to čine tako što za sve okrivljuju Islamabad.

No, Shukria Barakzai kaže da to nije istina: "Ne mislim da koristimo Pakistan kao žrtveno janje. Naši problemi s Pakistanom nisu ograničeni samo na politička pitanja, već i na ekonomska. Afganistan nije jedina zemlja koja okrivljuje pakistanske vlasti za uplitanje u unutrašnju politiku. Pogledajte Indiju, Bangladeš i Kinu, zemlje koje imaju slične probleme s Islamabadom".