1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zašto rastu cijene hrane?

Preuzimajući predsjedavanje G20, januara ove godine francuski predsjednik Nikola Sarkozi obećao je borbu protiv špekulanta poljoprivrednim proizvodima i divljanja cijena na svjetskom tržištu. Rezultat je mršav.

Sve je više gladnih

Sve je više gladnih

Cijene prehrambenih proizvoda eksplodiraju širom svijeta. Žitarice, meso, šećer i mlijeko: cijene tih osnovnih životnih namirnica na svjetskim tržištima početkom ljeta 2011. godine bile su najmanje duplo veće nego deset godina ranije. Malo ko još vjeruje u objašnjenja koja se s tim u vezi plasiraju javnosti: da je to posljedica povećanje potrošnje u mnogoljudnim zemljama brzog razvoja (npr. Kina i Indija) i izostajanja očekivanih prinosa zbog recimo suša i poplava.

Stručnjaci iz Međunarodnog instituta za politiku poljoprivrede i ishrane u Vašingtonu (IFPRI) uvjereni su da je oko trećina nedavnih povećanja cijena poljoprivredne robe „djelo špekulanata“. Svjetska organizacija za ishranu (FAO) procjenjuje da će zbog visoke cijene hrane broj gladnih u svijetu dostići rekordan broj od jedne milijarde!

Skuplje za 30 do 40 odsto

Flash-Galerie Bildergalerie Das bewegte die Welt im Jahr 2011 Jahresrückblick international 2011

Obično, mnogo prije nego što se roba isporučuje proizvođači i kupci se dogovaraju oko cijene i roka isporuke. To stvara sigurnost, može da se planira, bez obzira na to kako se kreću cijene na svjetskom tržištu. Međutim u posljednjih deset godina to se sve manje radi. U ovoj oblasti naime vlada prava zlatna groznica i oni koji špekulišu mogu stvarno mnogo da zarade.

Zbog toga je sve više onih koji bi htjeli da se uključe u taj posao. Oko 600 milijardi američkih dolara, svježeg kapitala dospjelo je na tržište – 40 puta više nego prije deset godina. IFPRI procjenjuje da se mjesečno i do 10 milijardi dolara svježeg kapitala sliva u sektor ljudskih namirnica.

Rezultat priliva tih ogromnih količina novca su ekstremna variranja cijena, kaže Mihael Vindfur, zamjenik direktora Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu: „Cijene su 30 do 40 odsto više nego što bi morale biti, a sve zbog tipičnog ponašanja “krda” na tržištima - kud jedan tu i drugi. To je veoma problematično, jer ovdje je u pitanju glad i to je već u mnogim zemljama izazvalo nemire. To dovodi do toga da mnogi veoma siromašni ljudi postaju još siromašniji.“

Borba protiv gladi nije dobijena

A cijene, rastu li rastu

A cijene, rastu li rastu

Ova tema ne kotira na samom vrhu sastanaka Grupe 20 najvećih ekonomskih sila. Pod vodstvom Francuske odlučeno je da se oformi informacioni sistem za međunarodno tržište agrarnih proizvoda. To bi trebalo da unese transparentnost u ove vrste poslova. Jer i do 90 odsto ovih transakcija se odvija van regularnih berzi. Osim toga na meti kritike se našla i visoko-frekventna trgovina poljoprivrednim proizvodima preko kompjutera. Međutim, još je nejasano kako bi ona mogla da se zaustavi ili kontroliše.

Uprkos velikom obećanjima, borba protiv gladi nije ni izbliza dobijena, ni poslije godinu dana francuskog predsjedavanja G20.

Autori: Rihard Fuks / Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić