1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto Nijemci imaju traumu od «Gastarbeiter-a» migracija radnika u Njemačkoj i Evropi

Oko 86 miliona ljudi širom svijeta žive kao takozvani radni migranti van svoje domovine. Oni još uvijek prihvataju kakav-takav posao, često slabo plaćen, i moraju svakodnevno da se suočavaju sa diskriminacijom.

U Njemačkoj je kod većine gradjana prisutan strah od gubitka sopstvenog radnog mjesta zbog radnika-migranata. Ali, kako će biti u budućnosti ako u mnogim zapadno- evropskim zemljama opadne broj domaćih radnika? Moraju li političari izmijeniti društvo ili može sve da ostane po starom? Katrin Erdmann izvještava o migraciji radnika u Njemačkoj i Evropi.

Bez obzira da li se radi o čistaćicama, bolničarkama ili stručnjacima za kompjutere, kvalifikovani radnici biće neophodni zapadnoj Evropi prije ili kasnije. U to je siguran Jereon Doomernik sa instituta za migracije i etničke studije u Amsterdamu. Da zemlje kao što je Njemačka ili Holandija ovo teško prihvataju posljedica je istorijskih dogadjanja. Za razliku od Velike Britanije, Finske ili Schwedske, u Njemačkoj i Holandiji postoji takoreći trauma od takozvanih „Gastarbeiter-a“

O-Ton

„Trauma postoji već 20 godina, od kada je 80tih godina postalo jasno da je nezaposlenost kod migranata veća nego što se očekivalo, i da njihova djeca ne izlaze na kraj sa školom u inostranstvu. Tu je još i diskusija o Muslimanima, koji se ne integrišu u zapadno društvo, i koji su često uzrok problema, što se kao etiketa često lijepo omladini porijeklom iz Maroka, - to je veoma problematično. Slika o imigrantima je veoma negativna. Zato se može reći da mi imamo traumu od „Gastarbeiter-a“, kaže Doomernik.

Toga ne bi bilo da je situacija tada bila kao sa Japancima u Holandiji. Naime:oni dodju, ostanu godinama, rade i opet se vrate u domovinu. Ostaju neopaženi i nisu socijalni problemi. Tako bi trebalo da bude i sa drugim radnicima- migrantima, ali onda bi država morala nešto da učini, kaže Jereon Doomernik.

O-ton

Političari često polaze od toga da svi imigranti žele da ostanu u zemlji u koju dodju. Oni misle da je to najljepša, najbogatija zemlja svijeta. Zato i dodju. Ali to nije tako. Mnogi žele da ostanu jedno vrijeme i da se poslije vrate u domovinu, ali to ne mogu, jer bi onda bio doveden u pitanje povratak u imigracionu zemljum, jer se upravo time pokušava spriječiti dolazak migranata.

To znači: zato što postoje prepreke da se dospije recimo u Njemačku, imigranti se ne usudjuju da ponovo odu iz Njemačke. Omid Nouripur, iz Saveza 90 Zelenih, smatra da je ograničeno useljavanje najbolje rješenje ovog problema. On smatra da je tzv. punktualni sistem pravo rejšenje.

O-tOn

„Punktualni sistem znači da svaki čovjek koji je pušten da udje u zemlju, sam sebe mora predstaviti. Onda treba vidjeti kakve su njegove kvalifikacije i osobine. Ond se sabere koliko je osvojio punktova ili bodova. To već postoji u drugim zemljama. Onaj ko ima najviše bodova- taj može da udje u zemlju.

To zvuči dugoročno gledano kao selektivna useljenička politika. Slabo kvalifikovani radnici ne bi imali mogućnosti da udju u zemlju. O tome ovaj političar iz redova zelenih kaže:

O-TON

Ja mislim da ćemo najkasnije za 10-15 godina imati veliki problem nedostatka ljudi. Demografski razvoj je takav da imamo sve više starih kojima je neophodna staračka njega i za to neće biti dovoljno ljudi.“

To važi osim za Njemačku i za većinu zemalja EU.

A da bi i radni imigranti i većinsko stanovništvo profitirali jedni od drugih, država mora da da svoj doprinos, smatra stručnjak ženevske Medjunarodne laboratorije za migraciona pitanja, Patrick Taran:

To znači: neophodna su jasna pravila protiv diskriminacije i mjere integracije, koje podrazumijevaju da će drustvo buduće zapadne Evrope, time i Njemačke biti multikulturalno, i da to tako i treba da bude.