1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto LGBT osobe u BiH ne prijavljuju nasilje?

Uprkos dobrom zakonskom okviru, nasilje i diskriminacija nad LGBT osobama u BiH se još ne kažnjava na sudovima. Dok je zakon samo mrtvo slovo na papiru, isto je kao i da ne postoji, smatraju borci za ljudska prava.

Svaka treća LGBT (lezbejki, gej, biseksualnih, transrodnih) osoba u BiH doživjela je neki oblik nasilja, pokazuje istraživanje Sarajevskog otvorenog centra. U istraživanju je učestvovalo 550 LGBT osoba iz svih krajeva BiH a njihovi odgovori i sami rezultati su više nego poražavajući, smatra Saša Gavrić, predstavnik ove organizacije.

Homosexualität in Bosnien und Herzegowina

Saša Gavrić iz Sarajevskog otvorenog centra: svaki sedmi slučaj nasilja prijavljen

„To je ogroman procenat. Na žalost od tog broja tek je svaki sedmi slučaj nasilja prijavljen institucijama BiH. Očigledno postoji nepovjerenje u institucije i te osobe žive u strahu i nisu spremne da nasilje prijave“. Gavrić ističe da je pored nasilja, veoma izražena i diskriminacija u svakodnevno životu. „Skoro da ne postoji nijedan slučaj na sudovima koji je pokrenut zbog diskriminacije prema ovoj populaciji“.

Zakon je dobar ali se ne sprovodi

Kao i u ostalim zemljama regije, BiH ima dobar zakonski okvir koji definiše kako postupati u ovim situacijama, kaže Gavrić. „Svi oblici nasilja i diskriminacije mogu se kažnjavati i procesuirati prema postojećim zakonima. Nažalost, zakon se ne provodi odnosno ti slučajevi na završavaju pred institucijama“.

Homosexualität in Bosnien und Herzegowina

Josip Bilandžija, inspektor u MUP-u Kantona Sarajevo

Josip Bilandžija, inspektor MUP-a Kantona Sarajevo priznaje da se nasilje, tiho ali vrlo rijetko prijavljuje. MUP sarađuje sa Sarajevskim otvorenim centrom, kako bi zajedno pronašli rješenje i ohrabrili žrtve da progovore. „Već imamo uspjeha, od početka godine povećan je broj prijavljenih slučajeva. Mi ne smijemo zanemariti ovaj dio društva jer se procjenjuje da deset posto populacije spada u LGBT osobe“, kaže Bilandžija.


Fondacija Heinrich Böll, kancelarija za BiH, u partnerstvu sa Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE održala je okrugli sto u Banjaluci o temi „Nasilje i diskriminacija nad LGBT osobama- iskustva iz regije i BiH“. Jedna od učesnica okruglog stola bila je mlada banjalučka aktivistica Maja Kujik.

Homosexualität in Bosnien und Herzegowina

Maja Kujik, mlada banjalučka aktivistica

Smatra da ljudi konačno moraju prihvatiti LGBT osobe kao sastavni dio društva i da svi moraju raditi na tome. Ona podsjeća na, kako kaže, sramotni primjer javne, institucionalne diskriminacije prema ovoj populacij. „Do prošle godone LGBT osobe u BiH nisu mogle darivati krv. Ta nepravda je na sreću ispravljena“, ističe Maja.

Obrazovni sistem toleriše homofobiju

Homofobija je kao ekološki problem, jedna vrsta društvene kontaminacije koja sprječava razvijanje demokratije i zaštitu ljudskih prava, kaže Zorica Mršević, naučna savjetnica u Institutu društvenih nauka Srbije.

Homosexualität in Bosnien und Herzegowina

Zorica Mršević, naučna savjetnica u Institutu društvenih nauka Srbije

„Homofobija je iracionalni strah od nepoznatog. Važno je stalno ponavljati da LGBT osobe ne predstavljaju opasnost za porodicu, niti za naciju“. Objašnjava da ljudima nedostaju činjenice medicinskog i naučnog karaktera kao i da one nisu prezentovane u obrazovnom sistemu. „Niko nam nikada u školama nije rekao da se deset posto ljudi rađaju kao takvi, da oni nisu plod neke greške u vaspitanju, da to nije prenosno. Ako se mladi upoznaju i čuju da postoje takvi ljudi, oni neće promijeniti svoju seksualnost jer je ona nepromjenljiva, poput krvne grupe“, ističe Zorica Mršević.

Hrvatski referendum unazadio cijeli region

Referendum o ustavnoj kategoriji braka koji je održan u Hrvatskoj prema njenom mišljenju nije nešto što se tiše samo Hrvatske i Hrvata, to će imati regionalni uticaj na sve balkanske zemlje. „Ovaj referendum sa lošom formulacijom, i pitanje koje nije nije smjelo biti pitanje, unazadilo nas je sve. Zagrebački prajd bio je dobar primjer svima nama kako možemo biti civilizovani, a ovo je sad veliki udarac jer ponovo nemamo dobrih uzora u ovom dijelu Evrope“, smatra Mrševićeva.


Aotorka: Aleksandra Slavnić
Odg. urednica: Jasmina Rose