1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Srebrenica 1995 - 2015

Zašto je važna istina o Srebrenici?

Suočavanje s činjenicama o genocidu u Srebrenici bitno je zbog generacija koje dolaze kako se stradanja ne bi ponovila, tvrde majke Srebrenice. Prihvatanje istine je možda važnije za zločince, nego za žrtve.

„Moramo učiti iz prošlosti kako bi imali bolju budućnost. Majke koje su preživjele genocid u Srebrenici žele istinu, jer bez istine nema povjerenja, a bez povjerenja nema pomirenja“, kaže za Deutsche Welle predsjednica udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić.

„Našu djecu nam niko ne može vratiti, ali bi priznanje zločina i kajanje zbog genocida i zločincima i žrtvama olakšalo dušu, a život učinilo podnošljivijim. Tada bismo svi osjetili da je barem mali dio pravde zadovoljen. Možda je žločincima, koji se još nisu suočili sa istinom, suočavanje sa prošlošću važnije nego žrtvama“, kaže Munira Subašić.

Ona vjeruje da i rezolucije, poput one koju je kreirala Velika Britanija, mogu doprinijeti pomirenju na balkanskim prostorima.

Munira Subašić

Munira Subašić

„Važno je da se usvoji jedna takva rezolucija kako oni koji danas negiraju genocid i njihovi sljedbenici za 10, 50 ili 100 godina ne bi mogli tvrditi da u Srebrenici nije bilo zločina. To je bitno zbog generacija koje dolaze. Te generacije moraju znati šta se događalo kako se zločini ne bi ponavljali. Važno je da naša djeca sutra žive u miru, da ne budu u getu i da ljude dijele na dobre i loše, a ne na Srbe i Bošnjake 'naše' ili 'njihove'. Rezolucija, u kojoj bi se realno opisali događaji iz jula 1995. godine, mogla bi dati doprinos konačnom cilju, suočavanju sa prošlošću radi bolje budućnosti“, ističe Munira Subašić.

Negiranje genocida je negiranje istine

Predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“ Hatidža Mehmedović vjeruje da nije značajna samo istina o Srebrenici, nego i o cijeloj BiH. „Bitno je da se zna ko je izvršio agresiju na BiH. Srbi iz BiH nikada ne bi uradili ono što su radili proteklog rata da nije bilo Srbije i podrške Beograda. Srebrenica je bila 'zaštićena zona' Ujedinjenih naroda. Ako govorimo o odgovornosti za genocid, jedino su žrtve nedužne. Buduća pokoljenja to moraju znati, i zato je neophodno utvrditi istinu i suočiti se sa činjenicama o genocidu“, kaže Hatidža Mehmedović za Deutsche Welle.

Hatidža Mehmedović

Hatidža Mehmedović

Ona ističe da srebreničkim majkama ništa ne može nadoknaditi gubitak djece i drugih članova porodice, ali da je utvrđivanje istine bitno radi budućih pokoljenja. „Oni koji negiraju genocid negiraju istinu, ponižavajući tako žrtve genocida. Međutim, negiranje genocida opasno je za budućnost. Poricanje historijskih činjenica, koje su i sudskim presudama potvrđene, sutra nas može gurnuti u nova stradanja. Bez pouka iz prošlosti, istine i pravde nema bolje budućnosti“, kaže Hatidža Mehmedović.

Komentirajući za Deutsche Welle pojave negiranja genocida i relativiziranja zločina, Hatidža Mehmedović kaže da „svijet zna istinu o Srebrenici i bez srbijanskog prihvatanja bilo kakvih rezolucija“. „Mi u BiH znamo istinu o Srebrenici. I Srbija zna istinu o Srebrenici, ali je krije i poriče iz političkih razloga. Iz istih razloga i sljedbenici Radovana Karadžića i Ratka Mladića u Bosni negiraju genocid. Oni, međutim, moraju znati da, ako ne bude pravde, neće biti ni sigurnosti na ovim prostorima. Kakvu budućnost možemo očekivati bez pravde i istine? Hoćemo li svakih 50, 100 ili više godina plaćati nečije račune kao što smo mi u Srebrenici jula 1995. godine platili 'turske račune' stare 500 godina? Onima koji negiraju genocid bilo bi bolje da se suoče s istinom kako bi i njihova djeca imala sigurniju, bolju budućnost“, ističe Hatidža Mehmedović.

Politizacija otežava suočavanje s istinom

„Teško je doći do potpune istine, jer svaka osoba, svaka strana ima svoju percepciju događaja na kojoj zasniva 'istinu', ali kada je riječ o genocidu o Srebrenici, postoje činjenice koje su u Haškom sudu utvrđene u više procesa“, kaže za Deutsche Welle novinarka BH radija 1 Mirela Huković-Hodžić. Ona podsjeća da je Haški tribunal prvi međunarodni sud koji je izrekao presude za genocid u Evropi, upravo na slučaju Srebrenice.

Mnoge majke još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najmilijih

Mnoge majke još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najmilijih

„Sve što je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i što je presuđeno na domaćim sudovima, još uvijek nije postalo općeprihvaćena činjenica. Bh. društvo duboko je podijeljeno, a podjele produbljuje politikantski i manipulativan pristup bh. političara ovoj temi u dnevnopolitičke svrhe. Političarima u BiH nedostaje zreo pristup koji podrazumjeva prihvatanje činjenica bez 'ali'. Genocid je počinjen i to je činjenica koju niko ne bi smio poricati, isto kao što niko u BiH ne bi smio poricati niti jedan zločin i potcijenjivati bilo koju žrtvu. Svaka žrtva zaslužuje suosjećanje, zločin osudu, a zločinac kaznu“, kaže Mirela Huković-Hodžić.

Ona podsjeća da svaka žrtva ima ime i prezime, kao i zločinac, a zločin pravnu kvalifikaciju. „Krajnje je vrijeme da u BiH događaje počnemo nazivati pravim imenom. Suočiti se s prošlošću znači krenuti na put zalječenja koji kod nas nažalost nije ni počeo. Bol sa kojom žrtve žive, zbog brutalnosti zločina kojim su one ili njihovi najmiliji bili izloženi teško će uminuti, a poricanje i relativiziranje zločina samo su 'sol na ranu'“, kaže Mirela Huković-Hodžić.