1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Zašto je u Rostocku gorjela pravna država?

Prije 20 godina je u Rostocku zabilježeno najgore nasilje protiv stranaca u njemačkoj postratnoj povijesti. Rulja građana i desnih radikala je bjesnila protiv azilanata i drugih stranaca.

Skupina razjarenih građana i desnih radikala okupirala je stambeni blok četvrti Lichtenhagen u Rostocku. Uzvikuju parole protiv stranaca, bacaju kamenje, lete eksplozivna sredstva prema prozorima stanova. Zgrada, koja je zbog slike na njezinom zidu nazvana "kuća suncokreta", ubrzo je u plamenu. Vatra se probija kat po kat kroz zgradu koja je u to vrijeme bila središnje prihvatilište za azilante u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern. Te slike su u kolovozu 1992. obišle svijet.

Azilanti, većinom iz Rumunjske, su autobusima prevezeni na sigurno

Azilanti, većinom iz Rumunjske, su autobusima prevezeni na sigurno

Začudo, nitko nije ozlijeđen. Dva dana i dvije noći je svjetina bjesnila pred azilantskim domom prije nego je politika reagirala i azilante autobusima odvezla na sigurno. Tada, kao i danas, postavlja se pitanje: kako je moglo doći do toga? Za profesora Haju Funke, koji istražuje pojave rasizma na Slobodnom Sveučilištu u Berlinu, to nasilje je bilo rezultat niza propusta. "Ono odlučujuće je, prema mome mišljenju, bilo da su grad, pokrajina i dijelom i država dopustili eskalaciju u Lichtenhagenu - i nije ništa odgovarajuće poduzeto. Nedostajala je dakle politička volja da se eskalacija nasilja suzbije i u tom pogledu je to bio pokušaj pogroma kojega su vlasti dopustile", kritizira Funke.

Kaotične policijske akcije - tko snosi odgovornost?

Političko suočavanje s tim događajima je išlo sporo: 44 počinitelja je osuđeno na zatvorske kazne do tri godine. Gradonačelnik Rostocka i ministar unutarnjih poslova pokrajine su podnijeli ostavku. Nejasno je do danas tko snosi odgovornost za kaotične policijske akcije. Jer, prava hajka na azilante je započela tek kad su se povukle policijske jedinice koje su bile zaslužne za zaštitu stanara, bez da su ih zamijenili drugi policajci.

Policajci pred zgradom u Rostocku

Policija je u prvom trenutku također zakazala

Vijetnamac Thinh Do, koji je tada bio u napadnutoj zgradi, deset godina nakon tog pogroma je uvjeren da je grad Rostock naučio svoju lekciju: "Ne vjerujem da će se u Rostocku ponoviti takvo što, jer su općina Rostock i policija grada senzibilizirani zbog događaja u Lichtenhagenu."

Rasizam i mržnja prema strancima iz podzemlja

Hajo Funke

Hajo Funke

No, od događaja u Rostocku su rasizam i mržnja prema strancima poprimili nove oblike: umjesto masovnih okupljanja, desni ekstremisti sada djeluju iz podzemlja, kaže Hajo Funke. Najnoviji primjer toga je neonacistička ćelija iz Zwickaua, koja je godinama iz podzemlja ubijala migrante. Usto se rasizam danas često i prešućuje, kaže Funke: "Postoje naravno oblici institucionalnog rasizma, pred kojim policajci zatvaraju oči, gdje gradonačelnici ne vide ono što bi trebali vidjeti i gdje mediji govore da to nije tako strašno i da radije ne bi trebalo pričati o tome."

Joachim Gauck

Joachim Gauck želi svojim govorom odaslati drukčije slike iz Rostocka

Stoga se pojedini političari u borbi protiv očitog i prikrivenog rasizma i mržnje prema strancima oslanjaju sve više na civilno društvo i svijest većine građana, koji su sve aktivniji u borbi protiv neonacista.

Sjećanje na nasilje protiv stranaca u Rostocku od prije 20 godina, živim želi održati i njemački predsjednik Joachim Gauck. On je nekada u Rostocku radio kao pastor. Za nedjelju je Gauck najavio pred "kućom suncokreta" održati govor, koji bi trebao biti njegov doprinos tome da 20 godina nakon nasilja u četvrti Lichtenhagen svijet obiđu i druge, nenasilne slike.

Autori: Richard Fuchs / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić