1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zašto je tako malo beskućnika u BiH?

Ono najbolje što je donio Dejtonski mirovni sporazum može se primijetiti tek tokom oštre zime. Čini se da ovdje nema beskućnika, piše Tageszeitung iz Berlina.

default

Teška zima pokazala je bolju stranu BiH

"I BiH je prekrivena snijegom koji pada i pada. Brojna mjesta u brdima su odsječena od svijeta...Ipak na televiziji se mogu vidjeti uznemirujuće vijesti koje dolaze iz drugih zemalja, prije svega iz Ukrajine, Rusije, Poljske i Bugarske. „Pogledaj, tamo ljudi umiru na ulicama,“ kaže 14-godišnji Emir.

BiH je jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, a ovdje skoro da nema beskućnika. Belgijski novinar Philippe je također iznenađen: „Kod nas u Briselu su vlasti stavile na raspolaganje 6.000 kreveta za beskućnike.“ Ni on tokom svih godina, koliko živi u Sarajevu, nije ovdje vidio ni jednog beskućnika.

Gdje je razlog tomu? „To je kulturološko pitanje,“ kaže 83-godišnji Mustafa. „Kod nas se porodica, kao i susjedi brinu o tome i ako je neko zaista dospio tako daleko uvijek postoji neko ko ćemu ponuditi mjesto za spavanje barem u podrumu ili šupi. To je naša tradicija.“ 2008. godine je u Sarajevu bilo zabilježeno 18 beskućnika. „Razlozi za tako mali broj leže u činjenici da ne postoji institucija koja bi se brinula o tim ljudima, kao ni valjana statistika,“ kaže socijalna radnica Zlata. Ipak beskućnici bi trebali biti vidljivi na ulicama? Nabolje što je proizašlo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma je to da su svi oni koji su tokom rata protjerani vratili svoju imovinu i da su nekadašnji društveni stanovi 1999. godine prebačeni u privatno vlasništvo stanara. Tako niko ne može biti izbačen iz stana jer su svi vlasnici stanova,“ piše Tageszeitung.

Europa gubi strpljenje s Grčkom

Njemačka štampa piše i o susretu kancelarke Angele Merkel sa francuskim predsjednikom Nicolom Sarkozy.

Sarkozy Merkel 06.02.2012

Angela Merkel i Nicola Sarkozy

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicola Sarkozy zatražili su od Grčke da konačno ispuni zahtjeve tzv. međunarodne Trojke kada je riječ o mjerama štednje. Oboje lidera su na sastanku održanom u ponedjeljak (06.02.) naglasili da u protivnom neće biti dodatne kreditne pomoći za Grčku.

„Prijedloga o tome kako bi se mogla spasiti Grčka bilo je u protekle dvije godine mnogo. Ništa nije izazvalo toliko pažnje kao 'glupa' njemačka ideja o slanju povjerenika za štednju u Atenu. Ta ideja je propala zbog otpora drugih zemalja euro-zone. No sada Angela Merkel i Nicola Sarkozy propagiraju drugi podjednako spektakularan plan. Ovaj put oni žele formirati poseban račun na koji bi se slivali svi grčki prihodi. Svrha ovog računa bilo bi otplaćivanje dugova. Ova ideja je slična onoj o slanju povjerenika za štednju. Naime, šta vrijedi posebni račun ako su prihodi zadužene Grčke toliko mali da ona čak, kada se oduzme plaćanje kamata na državne dugove, i dalje ima visoki deficit? Šta se onda treba prikupljati na tom kontu,“ pita se komentator lista Welt. U komentaru se zaključuje kako je ovaj prijedlog akt očaja, te da je vrijeme za promjenu strategije.

„Berlin i Pariz zahtjevom za formiranjem posebnog računa s ciljem otplaćivanja dugova jasno pokazuju da ne gube samo strpljenje sa Grčkom, već da gube i povjerenje u Vladu u Ateni. Sve to je izraz zbunjenosti i nervoze u ovoj zaoštrenoj situaciji. U konačnici Europa se više od dvije godine bori proti grčkog duga. No situacija nije bolja, već je postala gora. I to za sve,“ komentira Leipziger Volkszeitung.

Plava karta je tek početak

Sueddeutsche Zeitung piše o uvođenju plave karte u Njemačkoj, odnosno o tome kako bi u ovoj zemlji u budućnosti trebala izgledati useljenička politika.

Symbolbild Blue Card für Europa

Europska "Plava karta"

„Njemačkoj će do 2030. godine trebati šest miliona radnika, govore nove prognoze Agencije za rad. Jedan takav drastični pad potencijala radne snage koči privredni rast i inovacijsku dinamiku. Smanjenje broja stanovnika – procjenjuje se da će do 2030. broj stanovnika pasti na 77 miliona, a do 2060. godine na 65 miliona – ugrožava financijske osnove socijalne sigurnosti... Njemačka bi sada imala najveću šansu za temeljitu promjenu dosadašnje politike izolacije uvođenjem „Plave karte“ EU. Briselskim smjernicama se želi olakšati dovođenje visokokvalificirane radne snage iz zemalja koje nisu članice EU,“ piše Sueddeutsche Zeitung.

List procjenjuje da bi međutim bilo bolje da Njemačka odustane od nepotrebnih prepreka u tom smislu. „Ono što Njemačka treba jest useljavanje zasnovano na jasnim kriterijima. U tom smislu je Institut za budućnost rada izradio model sa jasnim kriterijima, koji s jedne strane koristi uspješne modele zemalja poput Kanade i Australije, a s druge strane ispunjava specifične kriterije koji se tiču Njemačke,“ piše Sueddeutsche Zeitung ocjenjujući da je uvođenjem „Plave karte“ debata o useljavanju tek otvorena.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose