1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zašto je sporan bezvizni režim za Srbiju i Makedoniju?

Zahtijev za stavljanje van snage bezviznog režima za državljane Srbije i Makedonije i predstojeći parlamentarni izbori u Crnoj Gori su neke od tema kojim se bavi dnevna štampa na njemačkom govornom području.

Titel:Mazedonisch Schlagworte: Asylbewerber Wer hat das Bild gemacht/Fotograf?: Silvera Padori-Klenke Wann wurde das Bild gemacht?: 2.Oktober 2012 , Motardstr.101a, Berlin Wer oder was ist auf dem Bild zu sehen? Zwei Asylbewerber aus Mazedonien ( Silvana und Goran aus Skopje)

Mazedonisch

„Zahtijev ministra unutrašnjih poslova njemačke Savezne pokrajine Hesen, Borisa Rajna (Rhein) koji je od vlade u Berlinu zatražio da, zbog zloupotrebe prava na azil, odmah van snage stavi bezvizni režim za državljane Srbije i Makedonije, naišao je na kritike“, piše list „Die Welt“.

„Hesensko vijeće za izbjeglice je Rajnu predbacilo širenje populističkog raspoloženja protiv tražilaca azila. Predsjedavajući Vijeća za izbjeglice Timmo Scherenberg kaže da su Romi u Srbiji i Makedoniji na margini društva i da se nad njima vrši diskriminacija. „Zahtijevamo od ministra da ubuduće takve populističke izjave izostavi“, kaže Scherenberg".

Romski dječaci u jendom naselju

Evropski komesar za proširenje Stefan Fuele očekuje da će Srbija posebnu pažnju posvetiti ranjivim grupama kao što su Romi i gej populacija.

"U pismu upućenom ministru unutrašnjih poslova Njemačke Hans-Peteru Fridrihu (Friedrich), Rajn je pored ostalog naveo da je od uvođenja vizne liberalizacije 2009. godine, broj zahtjeva za azil, posebno pripadnika romske populacije iz Srbije i Makedonije `dramatično porastao`. On smatra da podnosioci zahtjeva za azil u Srbiji i Makedoniji `nisu izloženi nikakvom progonu koji bi bio relevantan za azil, već da iz ekonomskih razloga dolaze u Hesen`. Broj lica koja su u Hesenu tražila azil u septembru je porastao za 80 odsto u odnosu na august. U samo prvih devet dana oktobra registrovano je 330 novih tražilaca azila”, navodi list “Die Welt.

Nepotrebno dizanje prašine

„Westfalenpost“ se također bavi osobama koje u Njemačkoj traže azil. „Situacija nije ni dramatična, ni eksplozivna. Od januara do augusta ove godine je u Njemačku stiglo 40.200 osoba koje traže azil. To je 25 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Poređenja radi: 1992. godine je u Njemačkoj utočište zatražilo 450.000 ljudi. Pored većeg broja osoba sa Bliskog istoka, koje su siguran dom nakon izbijanja nemira 2010. godine zatražile u Njemačkoj, primjetan je povećan broj tražilaca azila iz Makedonije.

Glasač na izbornom mjestu u Crnoj Gori

Za parlamentarne izbore u Crnoj Gori i lokalne izbore u nekoliko opština, 14. oktobra, odštampano je 529.477 glasačkih listića.

Taj broj se u augustu utrostručio. Broj tražilaca azila iz Srbije se također znatno povećao. Njihove šanse dobijanja azila su ravne nuli. Njemačka je postala atraktivnija otkako je Savezni ustavni sud donio presudu o izjednačavanju iznosa koji dobiju tražioci azila sa iznosom socijalne pomoći. U svakom slučaju se ne smije zaboraviti da mladi ljudi u vrijeme nedostatka stručne radne snage mogu biti pravo blago – naravno, ako se dobro integrišu”, smatra Nina Grunsky u listu “Westfalenpost”.

DPS kao privatni poduzetnik

List “Neue Zürcher Zeitung“ se u međunarodnom izdanju (11.10) bavi predstojećim izborima u Crnoj Gori. „Demokratska partija socijalista od početka devedesetih godina upravlja Crnom Gorom kao jedan privatni poduzetnik. Bez obzira na sve veće nezadovoljstvo javnosti, kraj netransparentnom vodstvu nije ni na vidiku. Također ni nakon parlamentarnih izbora koji se održavaju u nedjelju (14.10). Zašto je u Crnoj Gori teško smijeniti vladu? Centralni razlog je podijeljenost i fragmentiranje opozicije“, smatra novinar lista „Neue Zürcher Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić