1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto je optužen

Prva optužnica protiv Radovana Karadžića, kao i protiv Ratka Mladića podignuta je prije kraja rata u Bosni Hercegovini, tačnije 25. jula 1995. godine. Obojicu je teretila za genocid nad civilima u Bosni i Hercegovini.

Karadžić će konačno biti izveden pred lice pravde

Karadžić će konačno biti izveden pred lice pravde

Druga optužnica uslijedila je 16. novembra 1995. godine i odnosila se na zločin u Srebrenici. Bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala, Karla Del Ponte potpisala je u maju 2000. godine jedinstvenu optužnicu u kojoj se Karadžić tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja rata , kao i za teške povrede Ženevskih konvencija.

Karadžić se najviše tereti za zločine počinjene u Srebrenici

Karadžić se najviše tereti za zločine počinjene u Srebrenici

Na 24 strane optužnice navodi se da je Karadžić, zajedno sa Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, činio teška krivična djela kako bi obezbijedio kontrolu nad područjima Bosne i Hercegovine, koja je proglasio "Republikom Srpskom". Da bi postigao taj cilj, preduzeo je progone i teror, kako bi se sa područja proglašenim srpskim, eliminisali Bošnjaci i bosanski Hrvati ili sveli na zanemarljiv broj.

Od kraja marta do 31. decembra 1992. godine kontinuirano je proganjano, deportovano, zatočavano u logore i masovno ubijano nesrpsko stanovništvo u takozvanoj Republici Srpskoj. Ta taktika održavanja nesnosnih životnih uslova za nesrbe nastavljena je do 30. novembra 1995. godine, a kulminirala je pogubljenjem 8000 Bošnjaka u Srebrenici u julu te godine.

Optužnica podrazumjeva desetine zločina

U optužnici se detaljno navode zločini koji su počinjeni u 41 opštini Bosne i Hercegovine nad kojima su snage Republike Srpske nasilno preuzele kontrolu.

Ubistvo 48 muškaraca, žena i djece u Bijeljini 1. i 2. aprila 1992.

Momcilio Krajisnik verurteilt

Momičilo Krajišnik bio je jedan od najbližih saradnika

godine, 34 civila u selu Grapska kod Doboja i 60 mještana sela Jelec kod Foče mjesec dana kasnije, te stotinu osoba sela Velagići kod Ključa 1. juna iste godine, zatim zatočavanje hiljada Bošnjaka i bosanskih Hrvata u logorima Luka u Brčkom, Manjača, Omarska, Trnopolje, Keraterm, Batković samo su neki od desetina zločina koji su pobrojani u optužnici.

Posebna tačka odnosi se na Srebrenicu. Masovne egzekucije i prisilno premještanje stanovništva srebreničke enklave između 11. i 18. jula 1995. godine, prema optužnici, imali su za posljedicu praktičnu eliminaciju svakog prisustva Bošnjaka u tom području, čime je okoncana kampanja "etničkog čišcenja" započeta još u aprilu 1992. godine.

Svi ti zločini bili su dio rasprostranjenih i sistematskih napada na Bošnjake, bosanske Hrvate i druge nesrpske civile sa područja takozvane Republike Srpske, koje je planirao, naredio, organizovao i ostvario Radovan Karadžić, zaključuje se u optužnici Haškog tribunala

Haško tužilaštvo je poslije Karadžićevog hapšenja najavilo da namjerava da optužnicu izmjeni i uskladi je sa sudskom praksom u proteklih osam godina.