1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zašto je BiH još uvijek potrebna pomoć?

Njemačka dnevna štampa prenosi utiske humanitaraca koji su se nedavno vratili iz Bosne i Hercegovine, kao i komentare na odluku turskog premijera Erdogana da blokira Twitter.

Peter Gottschlich, novinar lista „Rheinische Post“, pratio je udruženje “Bosnienhilfe” na njegovom 78 putovanju u BiH i pored ostalog zabilježio:

“Zašto još uvijek pružati pomoć kada je rat u Bosni i Hercegovinui završen prije 18 godina?”. Ursula i Heribert Hölz se nerviraju kada čuju ovo pitanje. Naime, oni su osnovali udruženje „Bosnienhilfe“ (Pomoć Bosni) koje djeluje pri Caritasu iz Duisburga. “Naravno da ta zemlja u medijima nije više prisutna kao za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine”, kaže Heribert Hölz i dodaje: „Međutim, 18 godina nakon građanskog rata je zemlja još uvijek sirotište u Evropi“.

Heribert i Ursula Hölz su veliki prijatelji BiH

Heribert i Ursula Hölz su veliki prijatelji BiH

“Heribert Hölz se sa suprugom u to uvjerio i prilikom nedavne sedmodnevne posjete BiH tokom koje su posjetili razne projekte koje realizuje ovo udruženje. Bosnienhilfe pored ostalog pomaže Katolički školski cetar „Iva Pavao II“ u Bihaću, samostan Novi Nazaret u Banjaluci koji pomaže djeci sa invaliditetom. Inače, ovaj samostan ne dobiva državnu novčanu pomoć. Porodice preko Caritasa također dobijaju pomoć ako kupovinom krava ili ovaca postanu manji poljoprivrednici. Pomoć je i ovaj put stigla na adresu javne kuhinje u Sarajevu. Kao i novčana pomoć za veliki broj porodica u BiH. Tzv. kumovi iz Njemačke porodicama, kojima je potrebna pomoć, mjesečno šalju po 25 eura. Pomoć je ove godine recimo stigla i na vrata i jedne porodice iz Gomiša, 70 kilometara sjeveroistočno od Splita. “Radim u jednoj tvornici i dnevno zaradim 12 eura”, kaže žena koja ima oko 40 godina. Ona je jedna od skoro polovine sugrađana koji nemaju stalno radno mjesto. Novac zarađuje radeći kao sezonski radnik u poljoprivredi u Bosni ili turizmu u Hrvatskoj.”

“Ono što je zajedničko u svim projektima je da su oni bliski crkvi. Pri tome su obdaništa, škole, javne kuhinje i starački domovi, kojim pomažu, otvoreni za sve, kako za katolike tako i za muslimane. „Može se reći da se u ovakvoj ne volji ne zna odakle treba početi“, kaže Heribert Hölz. „Iako je od kraja rata prošlo 18 godina, često počinjemo tamo gdje vlada bezperspektivnost“, kaže Hölz“.

Erdogan blikirao Twitter

Odluka turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana da blokira Twitter je također tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe.

Erdogan je početkom mjeseca prijetio da će zabraniti YouTube i Facebook

Erdogan je početkom mjeseca prijetio da će zabraniti YouTube i Facebook

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše da se turski premijer osjeća da je pod prilično velikim pritiskom. „Erdoganova odlika da blokira Twitter se ne može objasiti. Što se više približavaju općinski izbori, koji se održavaju 30. marta, sve je veće očekivanje da će biti otkriven novi skandal u koji bi mogao biti upleten i Erdogan. Erdogan već mjesecima iritira svoje pristalice. Međutim, Erdogana ne treba otpisivati. Onako kako trenutno regauje, mogao bi uskoro reagovati i u hladnoj, realnoj politici“, piše „FAZ“.

„Gdje pripada Turska? Gdje ona želi pripadati“?, pita se list „Die Welt“.

„Zemlja je kandidat za članstvo u EU. Dakle, želi u Evropu. Međutim, ta zemlja ima vladu koja radi ono što je obično samo u zemljama u kojim vlada diktatura. Erdogan na taj način manevriše da njegova zemlja uđe u klub čiji su članovi Sjeverna Koreja, Iran, Kina, Kuba, Kazahsta i Turkmenistan. Bilo bi potpuno pogrešno suspendovati pristupne pregovore. Žrtve bi bili stanovnici Turske. Međutim, Erdoganu se više ne smiju praviti ustupci i nuditi javna pozornica. Funkcionerima AKP-a i osumnjičenim za korupciju, EU treba zabraniti ulazak u EU“, smara komentator lista „Die Welt“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Željka Telišman