1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto da potpišemo sporazum koji znači naš kraj?

Ministri za zaštitu prirodne sredine ovog ponedjeljka pregovaraju o novom sporazumu o klimi. Prijedlog završne deklaracije je još na dugom štapu.

Na prvi pogled, a nakon pozitivnih rezultata na samitu o klimu u Parizu, izgleda jednostavno odgovoriti na pitanja. Jer, pregovarači su na tehničkom nivou uspjeli da za pet dana prijedlog završne deklaracije svedu sa 2.500 na 567 tačaka. Čak su i opcije za različite prijedloge rješenja smanjene za dvije trećine. No, uprkos tome ostaju stotine otvorenih tačaka koje bi mogle da budu riješene samo političkim kompromisom.

Papina molitva za klimu

Mnoge poznate ličnosti, kao naprimjer Arnold Švarcenegen (Schwarzeneger) u njegovoj ulozi bivšeg guvernera Kalifornije i Al Gor, kao bivši potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, hrabrile su ovog vikenda delegate da hrabro i odlučno donesu odluke u vezi zaštite klime. Čak je i papa Franjo naložio vjernicima da mole za uspjeh samita.

Ali, "sva velika pitanja su i dalje otvorena", potvrdio je to njemački pregovarač Karsten Zah (Sach). I predstavnik Grin pisa (Green Peace), Martin Kajzer (Kaiser) kaže: "Sada dolaze teški pregovori." Portparolka WWF-a zahtijeva od ministara za pregovaračkim stolom u Parizu ove nedjelje "istinski sprint". Još uvijek je "moguć jedan jak sporazum i čist vazduh", kaže ekspertkinja za klimu Regina Ginter (Regine Guenther).

Udruženje koje okuplja više od 900 NVO, 'Climate Action Network' (CAN), dosadašnje pregovre ocjenjuje kao pozitivne. Još uvijek duboke podjele između industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, među kojima su pak najpogođenije siromašne zemlje i zemlje u ubrzanom industrijskom razvoju poput Kine i Brazila, se nisu smanjile od početka pregovora. A još nema približavanja stavova u pregovorima kada je riječ o finansiranju borbe protiv klimatskih promjena u siromašnim zemljama u razvoju kao i kod nadoknade štete od klimatskih promjena najviše pogođenih nacija.

'Bogate zemlje da plate odštetu'

Ministar za zaštitu prirodne sredine Indije je kazao kako on zapravo sebe vidi kao stručnog zastupnika siromašnih i želi da se pobrine za to da "bogate zemlje plate odštetu". U ovoj grupi je i Kina, koja uprkos prosperitetu i tome što važi za najvećeg "proizvođača" gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte, ta zemlja se i dalje poziva na "istorijsku odgovornost Zapada". Spor postoji i zbog do sada obećanih suma novca. Jer, industrijske zemlje su obećale da će za borbu za zaštitu klime godišnje ulagati 80 do 90 milijardi evra, u šta zemlje u razvoju sumnjaju.

No, u međuvremenu se na jednom mjestu vidi pomak. Izgleda da je grupa industrijski razvijenih zemalja kod obećanja za smanjenje CO2 odlučila da izađe u susret malim ostrvskim državama kojima prijeti potonuće. One zahtijevaju da se maksimalno povećanje temperature ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa, što je za pola stepena manje nego što je do sada bilo zahtijevano i što je zvanični cilj konferencije u Parizu nakon preliminarnog sporazuma u Limi - ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalno dva (2) stepena.

Za Enelea Sopoaga, premijera pacifičkog ostrva Tuvalu i to je neprihvatljvo, jer njegov narod već dugo osjeća posljedice klimatskih promjena. "Mi već plaćamo visoku cijenu. Moja tri ostrva su nakon ciklona još uvijek bez životnih namirnica i bez vode. Zar vjerujete da to nije upozorenje? Svaki, pa i najmanji porast temperature je već katastrofa", kazao je on.

Razumijevanje Njemačke

U ovom stavu naišao je na razumijevanje u njemačkom Minstarstvu za zaštitu životne sredine. Državni sekretar Johen Flazbart (Jochen Flasbarth) zahtijeva da se kod postavljanja cilja da jasan signal posebno malim ostrvskim državama. "Dva stepena ne znače da će ove zemlje biti sačuvane od katastrofa." Drugi pak kritikuju da bi odgovarajuća formulacija mogla biti preslaba, koja ne bi donekle bila obavezujuća i provjerljiva. Njemački pregovarači smatraju kako nema smisla cilj sa dva smanjiti na jedan i po stepen.

Ekspertkinja WWF-a za klimu, Regina Ginter pohvalila je ulogu malih ostrvskih zemalja u ovim pregovorima. "Najpogođenije zemlje su snažno digle glas i pitale: zašto ćemo potpisati sporazum koji zapravo znači naš kraj? Tako jasnim tonom se do sada nije govorilo. Uvjerena sam da je to bilo neophodno."