1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zašto brojni antibiotici više ne djeluju?

Tko ima neku bakterijsku upalu dobije antibiotik. Ali, vrlo često ti lijekovi više ne djeluju. Bakterije vrlo brzo razvijaju obrambene mehanizme protiv tih tvari.

Antibiotici su tvari koje ubijaju bakterije ili sprječavaju njihovo daljnje razmnožavanje.

Brojni lijekovi su tvari koje već postoje u prirodi - primjerice penicilin. Njega stvaraju neke gljivice plijesni kako bi se zaštitile od bakterija. Drugi antibiotici su stvoreni u laboratoriju ili su kemijski promijenjeni kako bi bilo poboljšano njihovo djelovanje.

Kako djeluju antibiotici?

Penicilini napadaju staničnu opnu bakterija. S oštećenom staničnom opnom bakterije ne mogu preživjeti i doslovce se raspuknu.

Drugi lijekovi primjerice sprječavaju da te jednostanične životinje proizvode bjelančevine koje su im nužne za život. Ili blokiraju transportne mehanizme u staničnoj opni tako da dođe do poremećaja prirodne ravnoteže tih stanica.

Neki antibiotici sprječavaju razmnožavanje bakterija. Već postojeće bakterije odumiru nakon nekog vremena, a nove ne mogu nastati.

Bakterije postaju otporne na antibiotike

Bakterije se vrlo brzo razmnožavaju i zato se mogu brzo prilagoditi novim uvjetima i novim opasnostima. Takva opasnost su za njih antibiotici. Bakterije čine sve što je moguće kako bi razvile obrambene mehanizme protiv tvari koje su za njih štetne.

Staphylococcus aureus snimljen elektronskim mikroskopom na Helmholtzovom centru za istraživanje zaraza u Braunschweigu

Staphylococcus aureus snimljen elektronskim mikroskopom na Helmholtzovom centru za istraživanje zaraza u Braunschweigu

Primjerice, promjene genetskih osobina im mogu omogućiti stvaranje novih, za njih korisnih bjelančevina. A one razbiju molekulu antibiotika i učine ju bezopasnom. Ili bakterije promijene svoju staničnu opnu tako da antibiotik više ne može prodrijeti u unutrašnjost stanice.

Bakterije često mijenjaju i strukturu u vlastitoj stanici na koju se veže antibiotik. Primjerice, one stvaraju novu bjelančevinu koja ima istu funkciju u stanici, ali je neosjetljiva na djelovanje antibiotika.

Sve više otpornih bakterija

Ako je bakterija pronašla način da se odupre antibiotiku, ona tu osobinu genetski prenosi na sve svoje potomke. A bakterije mogu genetske osobine razmjenjivati i najobičnijim međusobnim dodirom. Tako se otpornost na neku tvar vrlo brzo širi. Često su bakterije istovremeno otporne na više vrsta antibiotika.

Problematična je primjerice bakterija staphylococcus aureus, otporna na meticilin (MRSA). Ona je otporna na jako puno raspoloživih antibiotika. Njemačko društvo za higijenu u bolnicama procjenjuje da svake godine u Njemačkoj od posljedica zaraze MRSA-bakterijom umire više od 5.000 ljudi.

Kako sprječavati stvaranje otpornosti?

Da bi se smanjilo otpornost bakterija na antibiotike važno je ne uzimati olako antibiotike, nego samo onda kad je nužno. A kad se uzima antibiotike ne bi se nikad smjelo prerano prekinuti uzimanje.

Za slučaj nužde liječnici imaju rezervne antibiotike koje upotrebljavaju samo u kritičnim slučajevima. Zbog rijetkoga korištenja bakterije nisu mogle razviti obrambene mehanizme protiv tih antibiotika.

Stalna istraživanja trebala bi spriječiti da nestane djelotvornih antibiotika. Razvijanje stalno novih lijekova, koje bakterije još ne poznaju, jedina je mogućnost da se dugoročno djeluje protiv otpornosti bakterija na antibiotike i da se pobijedi u utrci s tim uzročnicima bolesti.

Autori: Brigitte Osterath / Anto Janković

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović