1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zašto Balkanu okrenuti leđa?

Budućnost mladih na zapadnom Balkanu i razlozi zbog kojih sve više ljudi napušta ovaj region su neke od tema kojim se bave komentatori njemačke dnevne štampe.

„Od mira se ne može najesti“, naslov je teksta, kojeg je objavio „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u kojem autor, Michael Martens, navodi razloge za migraciju ljudi sa Balkana. On u tekstu piše da se Njemačka, pored „velikog useljavanja“ iz južne Azije, Afrike i Bliskog istoka, suočava i s „malim useljavanjem“ sa Balkana. Malim, piše Martens, zato što države iz kojih dolazi većina tražilaca azila sa zapadnog Balkana: Srbije, Albanije, Kosova i Makedonije, sveukupno skoro da imaju 14 miliona stanovnika. „Ukoliko se to uporedi sa ratnim područjima van Evrope, onda je to zanemarujuće mali broj“, piše Martens i dodaje: „ Važan faktor , zbog kojeg prije svega Romi iz regiona dolaze u Njemaču, jeste socijalna pomoć. Za podnosioce zahtjeva za azil je atraktivna dužina obrade zahtjeva. Naime, obrada zahtjeva za azil u prosjeku traje 5,7 mjeseci. Većina porodica socijalnu pomoć, koju dobiju u Njemačkoj, `štedi kao novac za vrijeme poslije povratka`, nedavno je izjavila Marieluise Beck, zastupnica u njemačkom parlamentu, nakon posjete Makedoniji“.

Centar u Manchingu

Centar u Manchingu

„Makedonija, u kojoj je uz odlučnu pomoć SAD, EU i NATO-a 2001. godine spriječeno izbijanje građanskog rata, jedna je mirna zemlja. Međutim, Makedonija je, prije svega za Rome, veoma siromašna zemlja. Osim toga od mira se čovjek ne može najesti. Njemački informacioni centar za migrante, obrazovanje i karijeru, koji je u Prištini otvorilo njemačko Ministarstvo za privrednu saradnju, pokazuje šta treba uraditi kako bi se u najmanju ruku svjesno upravljalo useljavanje sa Balkana. U ovom centru se mogu dobiti informacije i savjeti o legalnim mogućnostima za zapošljavanjem i obrazovanjem u Njemačkoj. U tom centru se također mogu dobiti informacije u kojim branšama i regionima postoji potreba za useljenicima“, navodi Martens.

Centar za prisilni povratak

„Bavarska otvorila prvi centar za prisilni povratak“, naslov je tekst u listu „Süddeutsche Zeitung“ u kojem Andreas Glas piše o prvom centru u Njemačkoj za prihvat izbjeglica sa Balkana. „To su izbjeglice iz Crne Gore, Albanije i Kosova, ljudi koji nemaju pravo na azil“, kako smatra Emilia Müller, ministrica za socijalna pitanja u njemačkoj saveznoj zemlji Bavarskoj.

„Sigurna sam da će se u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji, odnosno u svim zemaljama zapadnog Balkana, brzo proširiti vijest da se odlazak u Njemačku, kao tražilac azila, sigurno ne isplati“, izjavila je ministrica prilikom obilaska centra u Manchingenu, prenosi „Süddeutsche Zeitung“. Ovaj list također prenosi i mišljenja stanovnika Manchinga o novom „balkanskom centru“. „`Do sada to nije tragično. Na na centar se gleda pozitivno jer izbjeglice u njemu ne ostaju dugo. Sve dok ljudi ne borave dugo u centru, strah građana neće biti veliki`“, kaže Nerb, stanovnik Manchinga, piše „Süddeutsche Zeitung“.

„Samo što dalje od Balkana“, naslov je teksta u listu „Mittelbayerische“ kojeg potpisuje Lejla Čišić, nacionalna direktorica za razvoj programa SOS Dječijih sela BiH. „Ministri EU su zbog sve većeg broja useljenika sa Balkana nedavno donijeli odluku da podrže razvoj regiona. Odavno zakašnjela odluka“, piše Čišićeva i navodi da je 20 godina nakon rata situacija na Balkanu dosta sumorna. „Privreda balkanskih zemalja je slaba. Šanse mladih na tržištu rada su loše, a kao posljedica takvog razvoja su u porastu i etničke napetosti. Makedonija i Srbija, kao tranzitne zemlje, od ljetos imaju dodatna opterećenja zbog talasa izbjeglica“, piše Mittelbayerische.

Mnogo razloga za odlazak

Elmir Mehmedika i Lejla Čekić: Mi razmišljamo o braku, ali još ništa ne planiramo jer ovdje nemamo uslova.

Elmir Mehmedika i Lejla Čekić: "Mi razmišljamo o braku, ali još ništa ne planiramo jer ovdje nemamo uslova."

„Zemljama bivše Jugoslavije je pod hitno potrebna finansijska pomoć za reformu obrazovnog sistema“, smatra Lejla Čišić. „Naime, prema rezultatima jedne studije, svako četvrto dijete u Bosni i Hercegovini ne završi školu. Ne manje od 27 posto studenata prekine studiranje. Razlog: školski sistem i nastavni plan su odavno prevaziđeni i ni približno nisu u stanju da mladi naraštaj pripreme za sve izazove i zahtjeve koji se traže na tržištu rada. Programi za doškolovavanje skoro da ne postoje“, piše u pomenutom tekstu.

„Veliki broj nezaposlenih mladih osoba, čak i do 60 posto, kao i činjenica da platama ne mogu prehraniti svoje porodice, tjeraju mlade u zapadne zemlje. Prije svega odlaze kvalifikovani radnici. Prema rezultatima studije UN, 80 posto mladih je već napustilo BiH. U drugim balkanskim zemljama, kao što su Makedonija, Albanija, Srbija i Crna Gora je slična situacija. Korupcija koja cvate, dodatno plaši mnoge strane investitore da dugoročno investiraju na Balkanu“, piše pored ostalog u članku koji je objavio list „Mittelbayerische“.

Preporuka redakcije