1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zaštita Arktika počinje kod kuće

Od kada se Arktik otvorio za komercijalnu eksploataciju naftne kompanije se bore oko dominacije na tom području. Ekološki pokreti ističu da je nemoguće smanjiti emisiju štetnih gasova dok se eksploatacija nastavlja.

Sve više slušamo o Arktiku od kada su klimatske promjene otvorile ovu teritoriju prema svijetu i učinile je više dostupnom za komercijalnu eksploataciju. Za 13 posto svjetskih rezervi nafte i skoro trećinu preostalih rezervi gasa smatra se da su ispod leda jedne od nekada najizolovanijih teritorija na planeti. Gasne kompanije smatraju da trebamo doći do ovih resursa kako bismo osigurali svoje zalihe energenata za budućnost. Sa druge strane, ekološka organizacija Grinpis (Greenpeace) zabrinuta je zbog rizika koji bušenje nafte predstavlja za krhki arktički okoliš, te je pokrenula novu kampanju sa ciljem podizanja svijesti potrošača u vezi sa zaštitom hladnog sjevera. Irene Kuejl je prisustvovala početku ove kampanje u Bad Godesberg u blizini Bona .

Ledolomac kompanije Šel

Ledolomac kompanije Šel

„Sunce sija ovog lijepog ljetnog jutra. Kupci kupuju voće i salate na jednom od obližnjih štandova. Ovo mjesto se čini tako daleko od dubokog snijega i leda na Arktiku. Ipak, postoji očita veza,“ objašnjava Lukas Cimer. "Ovaj 20-godišnji mladić u Grinpis majici upravo završava postavljanje modela naftne platforme pored informacijskog štanda. Ovo je početak naše globalne kampanje za zaštitu Arktika. Grinpis pokušava da pridobije ljude da se pridruže inicijativi da se Arktik proglasi zaštićenim rezervatom prirode. Ne želimo da se nastavi komercijalni ribolov na Arktiku i ne želimo naftne bušotine."

Naftne kompanije neumorne u potrazi za naftom

Razlog za pokretanje ove inicijative je što je kompanija Šel (Shell) poslala brod da uradi probna bušenja kako bi se otkrila nova izvorišta nafte. Naftni gigant planira da buši u potrazi za naftom na obali Aljaske. Ruska kompanija Gazprom planira da buši na obalama ruskog Arktika. Ekolozi su zabrinuti zbog mogućnosti izlijevanja nafte tokom procesa bušenja i transporta nafte u osjetljivom području kojem je vrlo teško pristupiti, čak i u vrijeme globalnog zagrijavanja.

„Problem je što su uslovi toliko otežani. Mrak traje pola godine i temperature se spuštaju ekstremno nisko, tako da bušenje postaje veoma riskantno. I ako dođe do izlijevanja nafte i do bilo kakve nezgode, trebalo bi mnogo više vremena dok se ulje rasprši. Ovo se dešava zato što bakterije koje to obično rade ne funkcionišu, i na kraju imamo mnogo ozbiljnije posljedice od onih koje bi bile u Mediteranskom moru ili Atlantiku.“

Urlike Rojtlinger je glasnogovornica grupe za morsku zaštitu u Bonu. Sjeća se štete koju su prouzročila ranija izlijevanja nafte u Ekson Valdez-u na Aljasci ili na Dip Vater Horajzon-u u Meksičkom zaljevu: “Svake nedelje u Meksičkom zaljevu pronađu barem jednog mrtvog delfina. Dakle, ubijanje životinja se nastavlja i dvije godine nakon Dip Blu Horajzon-a.“

Akcija Grinpisa za zaštitu Arktika u Bonu, Juni 2012

Akcija Grinpisa za zaštitu Arktika u Bonu, Juni 2012

Nije samo opasnosti za okoliš ono što brine Ulrike i njene kolege. “Sama ideja da se traže nove naftne bušotine i činjenica da se globalna zajednica bori za smanjenje emisije gasova i smanjivanje klimatskih promjena uopšte nema smisla, “ smatra ona. “Ovo je tačka kada smo na prekretnici— da li ćemo uspjeti da spasimo klimu ili nećemo. Što se više nafte pronađe, eksploatira i sagori, to je veća emisija CO2 gasa u atmosferu. A CO2 utiče na led da se mnogo brže topi nego što su to naučnici predvidjeli prije 20 godina. “

Iz tog razloga je Grinpis počeo kampanju da prekine ovaj začarani krug, kaže Lukas i dodaje: “Sakupljamo potpise iz dva razloga— jedan je peticija koja će biti upućena direktno Šel-u u kojoj ćemo zahtjevati da zaustave svoj brod i u kojoj ćemo objasniti razloge za našu zabrinutost. Drugi razlog je pokretanje nove kampanje kako bi se Arktik stavio pod posebnu zaštitu. Umjesto komercijalne eksploatacije želimo da Arktik postane prirodni rezervat. “

Neki od prolaznika se zaustavljaju da bace pogled na model naftne platforme i postere sa polarnim medvjedima. Ramona Tibel sve posmatra sa svoje dvoje male djece. “Mislim da je ovo odlično. Uvijek možete računati na mene kada se radi o ovakvim stvarima. Grinpis se ne brine samo o Arktiku kao što je to slučaj danas. Oni štite životinje i čitavu planetu. “

Promjena životnog stila ključ za spas okoliša

Globalno zagrijavanje mijenja ekosisteme

Globalno zagrijavanje mijenja ekosisteme

Herbert fon Ševen je sišao sa svog bicikla kako bi potpisao peticiju ali skeptičan je oko toga koliko se može postići. “Naše društvo je opsjednuto autima i dok god to ostane tako, možemo potpisivati bezbroj peticija bez efekta. Moramo biti spremni da promjenimo sopstveno ponašanje i da prođemo kroz pravu revoluciju životnog stila. Važni su postupci svakog pojedinca. “

Ovo je upravo razlog zašto Lukas provodi svoje slobodno vrijeme u kampanjama za zaštitu Arktika. “U potpunosti sam uvjeren da moraju postojati ljudi koji će govoriti društvu šta se stvarno događa. Da ne postoji samo ono što je u masovnim medijima. Moramo shvatiti šta je stvarno važno dugoročno gledajući. Radi se o borbi da se predivna priroda naše planete očuva netaknutom. Moramo se pobrinuti da naši ekosistemi ne propadnu—tako da možemo nastaviti uživati u šetnjama kroz park ili odmorima na prelijepim mjestima. “

Autor: Irene Quaile/ Staša Nikodinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić