Zašto su stariji roditelji sretniji?

DW: Prije svega, kako mjerite sreću?

Prof. Dr. Mikko Myrskylä: Koristimo se standardnim metodama za mjerenje sreće. U osnovi, ljude koji učestvuju u istraživanju pitamo koliko su, na godišnjoj bazi, sretni svojim životom. Odgovaraju u brojevima na skali od 0 do 10, gdje 0 znači da su vrlo nesretni, a 10 da su jako sretni.

Ispitali ste 7.000 ljudi, analizirali dobivene podatke i došli do zaključka da su stariji roditelji, odnosno oni iznad 34 godine, sretniji od mlađih. Zašto je to tako?

Otkrili smo da nivo sreće među onima koji djecu dobiju kasnije raste znatno više nego među mladim roditeljima i mislimo da to ima veze sa činjenicom koliko je ko spreman za roditeljstvo.

Dosta je kvalitetnih istraživanja koja pokazuju da je spremnost na roditeljstvo izuzetno važna odrednica za to koliko ste spremni da uživate u ulozi roditelja. Stariji roditelji obično su obrazovaniji, sa boljim primanjima, stabilnijim karijerama i imaju stabilnije odnose s partnerom.

Sve to pomaže u prevazilaženju "tereta" roditeljstva, koje je jako teška i odgovorna obaveza, u kojoj onda možete uživati više nego što bi ste to mogli da ste mlađa osoba.

Znači li to da su jako mladi roditelji jako nesretni?

Pokazalo se tako, a posebno se pokazalo da su mladi očevi jako nesretni. Nivo sreće kod njih rapidno opada po rođenju prvog djeteta. Rezultati istraživanja među mladim majkama nisu tako strašni, no ipak su negativni. Stoga bi poruka mladim ljudima bila da ipak malo sačekaju prije nego što odluče imati djecu.

Da li sreća održiva? Koliko, zapravo, sreća može potrajati nakon rođenja prvog djeteta?

Dobro pitanje. U prosjeku, vidimo da je efekat sreće relativno kratkog trajanja. Kada ljudi dobiju djecu, njihova sreća može potrajati nekoliko godina. To je nekakav opći rezultat u istraživanju fenomena sreće. U stvari, i kod pozitivnih i kod negativnih životnih iskustava, utjecaj na sreću je kratkotrajan.

No, također smo otkrili i vrlo bitne izuzetke. Među starijim roditeljima, odnosno ljudima koji su postali roditelji u 34., 35. godini života, utjecaj njihove djece, odnosno roditeljstva na sreću je dugotrajniji, pa je i 10 godina po djetetovom rođenju nivo njihove sreće znatno viši nego prije rođenja djeteta.

Da li se sreća povećava ako imate više djece?

Ono što smo otkrili je da po rođenju prvog djeteta nivo sreće znatno više poraste. Rođenjem drugog djeteta sreća raste, ali ne toliko. Kod rođenja trećeg djeteta nismo detektirali ništa, pa smo zaključili da treće djete uopće ne utječe na eventualni porast sreće.

Ono što mislimo da je važno u ovom istraživanju je to što to nije nešto iz čega ćemo izvući recept za sreću uopće, nego nešto što će nam pomoći da shvatimo zašto ljudi uopće imaju djecu?

U djecu treba uložiti mnogo truda, oni vas koštaju novca i vremena, a ne možete očekivati, bar u modernijim društvima, da će se jednog dana, kada budete stari, brinuti za vas... Dakle, zašto ljudi imaju djecu?

U principu, oni nastavljaju ljude činiti sretnima. Nakon ovog istraživanja vjerujemo da bolje razumijemo zašto ljudi odgađaju roditeljstvo do zrelijeg doba. Prvo si osiguraju adekvatno obrazovanje, a onda se najčešće odlučuju imati dvoje djece, ne više, niti manje.

Da li su roditelji sretniji od ljudi ili parova koji nemaju djecu?

Na to pitanje još uvijek nismo spremni dati odgovor, niti smo to pokušavali uraditi u ovom istraživanju. Samo smo poredili nivoe sreće u određenim vremenskim razmacima među ljudima koji imaju djecu, a kod tih ljudi sreća poraste u godinama kada dobiju prvo dijete.

No, kako možete porediti ljude koji nemaju djecu sa ljudima koji imaju, na način koji bi dao naučno dokazive rezultate. Prema tome, odgovor na to pitanje ipak treba pričekati.

Mikko Myrskylä je direktor Max Planck instituta za demografsko istraživanje u Rostocku, gdje vodi i Laboratoriju za zdravlje stanovništva, kao i Laboratoriju za plodnost.