Zašto se ne vraćaju?

Prema podacima Ministarstva za izbjeglice I raseljene osobe Republike Srpske u ovaj entitet se vratilo oko 170 hiljada prijeratnih stanovnika, od čeka je samo oko 14 posto Hrvata. Na prostoru banjalučke regije vratilo se oko sedam hiljada što je manje od pet posto u odnosu na prijeratni broj.

Nekaleko od Banja Luke vozom ili putem sdolazi se do mjesta Ivanjska naslonjenog na južnu stranu Kozare. Mjesto je nekada brojalo oko osam hiljada mještana, a tokom rata nije bilo ni u kakvoj borbenoj zoni, slično kao I obližnji Kozarac selo je opustošeno, hrvatsko stanovništvo protjerano, ali za razliku od Kozarca kuće nisu rušene već su naseljavane izbjeglicama I prognnanicima iz drugih dijelova BiH I Hrvatske, tu dobija I novo ime Potkozarje.

Uz pomoć Hravtske Vlade, Karitasa I međunarodnih donatora obnovljeno je gotovo devedest posto devastiranih objekata, tako je bilo I sa kućom Marice Majdančić koja se prije tri godine vratila iz izbjeglištva u okoloni Zagreba. Marica je zahvalna donatorima na obnovi objekata ali sada treba živjeti od nečega

Marica Majdančić: “Ja bih želila da dobijem koju ovcu I frezu. Drugo ne bih ništa. To bi mi bilo potrebno. Ja imam vrt I još bi ga malo proširila I još bi malo više sijala I za ovce imam dosta zemlje”.

Vlada u Banjoj Luci je tek od ove godine odobrila izvjesna ali nedovoljna sredstva za samoodrživ povratak. Ivici Mijiću je hrvatska vlada obnovila pola kuće I sad se nada da bi Vlada entiteta mogla onoviti ostatak jer je predao svu potrebnu dokumentaciju, vratio se u Ivanjsku prije šest godina,

Ivica Mijić: “Dali su za pila kuće, crijepa I nešto građe I sad tražim od ovih da to potpuno završimo.”

Ivica se nada da bi mogao dobiti I nešto alata za obradu zemlje, a da ne ovoso o ničijoj pomoći. U entitetskom ministarstvu za izbjeglice su svjesni da su sredstva izdvojena za samoodrživ povratak mala, potvrdio je I Drago Vuleta pomoćnik ministra za izbjeglice RS

Drago Vuleta:”Ta su sredstva isključivo z anjih namjenjena da pored onoga što im je vraćena imovina da se podstakne I taj održivi povratak.”

Da nije sve tako crno I da se samo od vlasti ne očekuje pomoć dokazuje I Vinko Majdančić koji se u Hrvatskoj bavi uspješno biznisom te u neiskorištenom zemljištu vidi veliku šansu da se pokrene privatni posao u mjestu iz kojeg je izbjegao ali da se I zaposli dosta ljudi. Od vlasti traži samo bolju ifrastrukturu.

Vinko Majdančić: “Pozvao bih sve one koji nas sada gledaju I slušaju da dođu da budu kooperaciji sa nama, neko ko vidi u nama interes da se bavi I mi ćemo biti dosta kooperativni.Tu imamo preko trideset tisuća hektara zemlje koja je trenutno zapuštena.”

Interesantan je I podatak da je Evropska komisija u Ivanjskom naselju Šimići obnovila sve kuće, sprovela asfalt I rasvjetu, obnovila osnovnu školu ali niti jedan povratnik se nije vratio da za stalno živi tu. Čak I poslanik u skupštini grada Banja Luke iz reda hrvatskog naroda iz tog mjesta živi u Zagrebu.