Zašto nema važnih lijekova u Kliničkom centru u Banjaluci?

Nakon što je završila drama sa nestašicom citostatika, kada su teško bolesni pacijenti vraćani bez hemoterapije, u Kliničkom centru Banjaluka suočavaju se sa novim problemima. Ovoga puta radi se o pacijentima kojima su potrebni lijekovi za tzv. imunosupresiju nakon transplantacije organa. Jedan od njih je Zoran Jovičić iz Knežice kod Prijedora, kojem je izvršena transplantacija bubrega 1990. godine. On kaže da od 1. aprila nema lijeka niti se može nabaviti u BiH: "To košta 400 maraka. Ja imam neku zalihu, odnio sam čovjeku u Prijedor da ´premosti´ jednu kutiju. Moramo se snalaziti i kupovati lijek. A kutija lijeka od 400 maraka meni bude 20 dana".

Snađi se sam

U apotekama ili nemaju vremena za razgovor ili ne žele da pričaju o ovim problemima, pa smo tako u jednoj od njih, koja ima potpisan ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje RS o nabavci spornog lijeka, dobili sljedeći odgovor: "Sandimun, mislim da nema, sačekajte trenutak..., nemamo. Imamo u sistemu, ali nemamo ga tenutno u apoteci, jedino može da se pokuša nabaviti, ništa drugo".

„Tačno je da je bilo problema u nabavci lijeka“, kažu u Fondu zdravstvenog osiguranja RS. Portparol Fonda, Darija Filipović, uvjerava nas da u slučaju, kada se desi da pojedinih lijekova nema, za njih postoji adekvatna zamjena te da bi lijek, koji koriste lica kojima su transplantirani organi, trebao biti u apotekama narednih dana: "Takođe apoteke koje imaju ugovor sa Fondom obavezne su da raspolažu sa dovoljnim količinama lijekova sa liste lijekova koji se izdaju na recept, kao i lijekova sa referentnom cijenom, odnosno lijekova koje Fond u potpunosti pokriva".

Kap prelila čašu

Nakon nestašice citostatika ali i spornog lijeka, postavlja se pitanje šta je sljedeće? Goran Ljuboja, predsjednik Udruženja dijaliznih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika kaže da je kap prelila čašu i apeluje na nadležne da se počnu baviti matematikom s obzirom da je jedna transplantacija jeftinija od jedne dijalize: "Transplantirani bubreg ne može raditi bez tog lijeka. On se mora stalno upotrebljavati. Znam to iz vlastitog iskustva. Jednostavno taj transplantirani bubreg je život".

U posljednjih nekoliko godina nevladina organizacija "Otvorena mreža" pomaže bolesnim licima širom BiH, bez obzira da li se radi o humanitarnim akcijama ili nekim drugim oblicima pomoći.  Predsjednik ove nevladine organizacije, Almir Ćehajić Batko, koji godinama kroz razne projekte pomaže bolesnim licima, kaže da je gotovo nevjerovatno da je BiH zemlja u kojoj se pacijenti žele izmjestiti iz dijaliznih centara a da nakon transplantacije ne mogu obezbjediti adekvatan lijek.

"Otkud nekom poslije transplantacije 1. 600 eura mjesečno za lijek koji je neohodan za ukidanje svake vrste superinfekcije. Nevjerovatno ali država gubi konce čak i u onim slučajevima kada ljudi uspiju da se transplantiraju. Još samo ne dao Bog da se sa esencijalne liste skinu lijekovi koji su na njoj. Onda bi to bio kraj ne samo transplantacija u BiH već i pacijenata koji bi se usudili na transplantaciju", kaže Batko.

Kad porastem biću vozač u KC Banjaluka

Nakon ovakvog stanja i ne čudi da se najveća zdravstvena ustanova u RS nalazi pred finansijskim kolapsom. Da li krivicom rukovodstva? Radnicima za doprinose duguje 13 miliona maraka. „Dok se pacijenti bore da pronađu adekvatne lijekove, u banjalučkom kliničkom centru i vozač ima ugovorenu platu“, kaže Duško Račić v.d. direktora Kliničkog centra: "Šef voznog parka, da li službe za održavenje higijene, transporta imali su ugovorene plate od 1.800 do 2.400 maraka plus dodaci".

Fond zdravstvenog osiguranja raspolaže sa novcem koji uplaćuju poslodavci među kojima je i država, a tim novcem se obezbjeđuju, pored ostalog i lijekovi. Međutim gubici Fonda zdravstvenog osiguranja RS u ovom trenutku iznose 105 miliona maraka dok su ukupna potraživanja za neplaćene doprinose nevjerovatnih 395 miliona maraka.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić