1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto Hilari ostaje u utrci?

Christina Bergmann21. maj 2008

Matematički gledano, većinu glasova delegata i tzv. superdelegata osvojio je Barak Obama. Pa ipak Klintonova će se boriti do kraja. A zašto bi i trebala odustati?

https://p.dw.com/p/E3i2
Hilari Klinton na izborima u KentakijuFoto: AP

Na izborima za predsjedničkog kandidata Demokratske partije u igri je puno veći zalog od dva kandidata. Riječ je odluci, koja će, ko god da bude izabran, biti istorijska. Jer pobjednik će biti ili Afroamerikanac ili žena. Barak Obama kao garant promjena i predstavnik nove generacije, prije svega mlađe ili Hilari Klinton, političarka koja predstavlja generaciju žena koje konačno žele i same da dođu na vrh. Konačno one se decenijama bore za svoja prava i na sopstvenoj su koži osjetile da je ravnopravnost često samo ideal. One dobro znaju da su muškarci za isti posao puno bolje plaćeni nego žene, koje najveće pozicije ne mogu dobiti.

Hilari Klinton (Hillary Clinton) zrači snagu i odlučnost - borba do posljednjeg daha
Hilari Klinton (Hillary Clinton) zrači snagu i odlučnost - borba do posljednjeg dahaFoto: AP

Stoga ovakve žene ne žele prihvatiti da im novinari odrede kada će prekinuti kampanju. E sada neće u inat. Tako je jedna Organizacija žena objavila u utorak (20.05.08) oglas na cijeloj stranici Nju Jork Tajmsa. Mi želimo, piše u oglasu, da Hilari Klinton ostane u utrci do kraja, sve dok se ne izbroje svi glasovi. A zašto bi Klintonova trebala odustati?

Kenedi se također borio do posljednje minute protiv Kartera

Da se na odlučujući Kongres može krenuti i bez većine glasova pokazaju primjeri dvojice njenih prethodnika. Demokrata Edvard Kenedi, koji je 1980. nastupio protiv Džimi Kartera potpuno je ignorirao činjenicu da Karter ima većinu glasova delegata. On je borbeno sa svojim delegatima ušao u njujorški Medison skver garden. Tamo su se međutim poslanici odlučili protiv njegove kandidature. Kenedi se borio do posljednje minute prije nego što je priznao poraz. Karter je postao predsjednički kandidat Demokratske stranke i 1980. je izgubio izbornu bitku protiv republikanca Ronalda Regana.

Jedan od onih koji nisu posustajali unatoč porazima - raniji američki predsjednik Ronald Regan (Reagan)
Jedan od onih koji nisu posustajali unatoč porazima - raniji američki predsjednik Ronald Regan (Reagan)Foto: AP

Sam Regan je četiri godine ranije pokušao da dobije kandidaturu, iako je imao manje glasova od svog konkurenta, tadašnjeg predsjednika Džeralda Forda. Ford se tada izborio za predsejdničkog kandidata republikanaca da bi potom izgubio od demokrate Džimija Kartera. Ali i Kenedi i Regan su izašli ojačani sa ovih izbora. Kenedi je postao i ostao jedan od najuticajnijih senatora, dok je Regan četiri godine kasnije postao novi američki predsjednik.

Ako Hilari Klinton ostane vjerna sebi i uzdignute glave napusti biračku arenu moći će se reći da je do kraja zastupala ciljeve žena svoje generacije. Njeni birači samo će onda smatrati da su izbori za predsjedničkog kandidata bili fer što je i uvjet za pomirenje sa taborom Baraka Obame. Samo tako demokrate zajedničkim snagama i odlučno mogu ući u izbornu kampanju protiv republikanskog kandidata za predsjednika Džona MekKeina.