1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Windowsom 7 Microsoft opet osvaja tržište

23. oktobar 2009

Windows 7, novi Microsoftov operativni sustav je od četvrtka pušten u prodaju u njemačkim trgovinama. Već dan nakon prodaje se mogao primijetiti veliki interes za novu verziju Windowsa, koja slijedi nakon Viste.

https://p.dw.com/p/KDli
Microsoft se nada u bolji start nego s Vistom
Microsoft se nada u bolji start nego s VistomFoto: AP

Šesta generacija Windows operativnog sustava (OS), simbolično nazvana Vista, je bila potpuni flop za Microsoft. Kad je Vista puštena u prodaju, imala je još dosta "dječjih bolesti", uzimala je previše kapaciteta samog računala i bila neprikladna za manja prijenosna računala, tzv. notebooks.

Windows 7 bi trebao biti pogodan i za netbookse
Windows 7 bi trebao biti pogodan i za netbookseFoto: AP

Ovoga puta najveći svjetski proizvođač softvera nije htio napraviti istu grešku. Microsoft je pomno godinu dana u betafazi testirao Windows 7 i ozbiljno uzimao u obzir kritike testera. Novi operativni sustav hvale i kompjuterski kritičari. Rezultati opširnih testiranja pokazuju da je Windowsova "sedmica" efikasnija i brža od svoje prethodnice Viste. A korisniku se pruža i mnoštvo novi funkcija, koje oduševljavaju sve ljubitelje modernih kompjuterskih tehnologija. Tako "sedmica" mami s funkcijama na dodir. Tzv. touchpad površine, kao što to primjerice ima većina novijih mobilnih telefona, potpuno dolaze do izražaja s novim Windowsovim sustavom. Osim toga, prema navodima Microsofta, Windows 7 se sada bez većih problema može instalirati i na laptop.

Vista plus 1 = Windows 7

Ali, zašto baš taj naziv Windows 7? Poznavatelji Windowsovih sustava će se upitati jesu li možda prespavali Window 5 i Windows 6! Razlog je u samoj povijesti serije Windowsovih operativnih sustava. Obrazloženje za naziv "Windows 7", u Microsoftu daju ovako: "Vista plus 1, jednako je Windows 7!"

Screenshot Windowsove 'sedmice'
Screenshot Windowsove 'sedmice'Foto: AP

No, pogledajmo malo unazad, koje su to bila najznačajnije etape Windowsovih generacija operativnih sustava i njihovih nadogradnji:

Prvi Microsoftov operativni sustav, koji je tvorcu Billu Gatesu, omogućio da kasnije postane najbogatiji čovjek svijeta je pušten u prodaju 1985. a nosio je jednostavan naziv "Windows 1.0". Uslijedili su Windows 2.0 (1987.) i Windows 3.0 (1990.). Nakon toga se u Microsoftu odlučuju ponuditi posebni sustav za poslovni svijet: Windows NT.

95-ica bila na skoro svakom novom PC-u

Godina 1995. je zatim bila motivacija da novi OS nazovu Windows 95. Ta generacija se ujedno smatra jednom od najuspješnijih Windowsovih operativnih sustava. Tih 90-ih godina je došlo do masovnije proizvodnje i prodaje računala - u privatne i poslovne svrhe. Microsoft je iskoristio povoljnu situaciju i uspio izboriti monopol, pa je skoro svaki novi PC imao u paketu i Windows 95.

Računala s OS Windows XP se još uvijek nalaze u većini poduzeća diljem svijeta
Računala s OS Windows XP se još uvijek nalaze u većini poduzeća diljem svijetaFoto: AP

Ovaj operativni sustav se zatim nadograđuje verzijama Windows 98 i Windows 2000. A zatim slijedi ponovno povijesni uspjeh sa sljedećom generacijom, Windowsom XP. Za naziv "XP" se poduzeće odlučilo jer je sustav pušten u prodaju 2001. godine, te se htjelo izbjeći dovođenje u vezu s poznatim filmom "2001: Odiseja u svemiru", u kojemu superkompjuter ubija astronaute. Iako je Vista ubrzo lansirana, XP je i dalje ostao popularan kod korisnika. Neki su se čak s Viste vraćali na XP.

Microsoft je uvjeren da će njihova "sedmica" postati prodajni hit, poput 95-ice i XP-a. Neka velika poduzeća, poput njemačkog BMW-a, su navodno već naručili prebacivanje na Windows 7. U njemačkim trgovinama novi paket Windowsa 7 se može kupiti za cijenu koja se kreće od oko 120 do 320 eura. Pri tome je moguće birati između najjednostavnije verzije za privatne potrebe, tzv "Home Premium", zatim postoji i "Professional", te ona verzija, namijenjena uglavnom poduzećima - "Ultimate".

Autorica: Marina Martinović (dpa/AP)

Odg. urednik: Svetozar Savić